Bosna i Hercegovina bi uskoro mogla pristupiti takozvanoj SEPA-i, jedinstvenom području plaćanja u eurima.
Jedna smo od rijetkih europskih zemalja koje nisu dio ovog područja zbog čega, prema procjenama, na naknade u transakcijama s inozemstvom godišnje gubimo oko 100 milijuna eura, piše BHRT. U drugoj polovici godine očekuje se dodatno unaprjeđenje domaćeg platnog sustava uvođenjem instant plaćanja, koje će omogućiti da transakcije budu znatno brže nego do sada, da se realiziraju i neradnim danima, te neće više biti ni čekanja da sjedne plaća ili mirovina.
Nakon pristupanja SEPA-i slanje novca u Bosnu i Hercegovinu iz europskih zemalja trebalo bi postati osjetno povoljnije, što je itekako značajno kada se zna koliko bh. dijaspora šalje novca u svoju matičnu državu. Prema nekim podacima, radi se o najmanje šest milijardi KM godišnje, što je oko 10 posto bruto domaćeg proizvoda. Sva plaćanja prema inozemstvu trebala bi postati brža i jeftinija.
Jasmina Selimović, guvernerka Središnje banke Bosne i Hercegovine, izjavila je za BHRT da zemlje koje su trenutno izvan SEPA područja plaćaju do 6 puta veće naknade na prekogranične transakcije. – A mi znamo u Bosni i Hercegovini da je 80 posto naših uvozno-izvoznih transakcija sa zemljama SEPA područja, što znači da je matematika tu vrlo jednostavna – kazala je Selimović.
Poduzetnici, osobito oni izvozno orijentirani, nestrpljivo očekuju što skorije pristupanje SEPA-i. Goran Račić, predsjednik Gospodarske komore Republike Srpske, također je govorio za BHRT. – Možemo reći da se poduzetnici žale na cijene platnog prometa prema inozemstvu, da su te cijene dosta visoke i da, koliko god će usluge biti izvršene isti dan ako je to „T nula“, to onda baš košta. Ako bi te usluge, pogotovo prema inozemnim partnerima, bile jeftinije i ako bi se te usluge spustile, mislim da bi to od strane gospodarstva bilo jako prihvaćeno i pozdravljeno – kaže Račić.
Paralelno s pristupanjem SEPA-i, Središnja banka Bosne i Hercegovine radi i na uvođenju takozvanog instant plaćanja koje bi trebalo zaživjeti u drugoj polovici godine. Instant plaćanje će omogućiti da se prijenos novca s računa na račun unutar zemlje odvija 24 sata, sedam dana u tjednu, svih 365 dana u godini, a trajat će nekoliko sekundi. Novost je što usluge platnog prometa neće obavljati samo banke.
Boris Majstorović, direktor Institucije za izdavanje elektroničkog novca “Lova“, istaknuo je da građani više neće biti isključivo vezani uz banke kada su u pitanju platne usluge. – Sad će moći to raditi i preko drugih financijskih Fin-tech kompanija, kao što je na primjer naša kompanija. To građanima znači jeftinije usluge te pruža kvalitetnije i modernije usluge – kaže Majstorović.
Iako će dobiti konkurente u obavljanju poslova platnog prometa, banke će i dalje biti dominantne u tom poslu. Pojavu konkurencije vide kao priliku za razvoj svojih novih proizvoda. Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH, govorio je za BHRT. – Dolazi i do pojave novih igrača na tržištu, što će otvoriti mogućnost za suradnju između banaka i novih, da kažem, instant kompanija, ali isto tako će omogućiti i bankama značajnije inovacije u segmentu platnog prometa – kaže Ražanica.
Benefite instant plaćanja osobito bi trebali osjetiti građani koji žive u malim sredinama. Zoran Pavlović, gospodarski analitičar, osvrnuo se na manje gradove. – Ako pogledamo situaciju u ruralnim područjima i manjim gradovima odakle banke odlaze zbog velikih troškova, to će biti značajno olakšanje jer ljudi neće morati ići u druge sredine, gradove, gdje postoji bankarski sektor – kaže Pavlović.
Bez sumnje, od pristupanja SEPA-i i uvođenja instant plaćanja korist će imati svi. Čekaju se samo entitetski i državni parlament da usvoje neophodne zakone koji su i jedna od obveza na europskom putu. Sve ovisi o njima. Odlična prilika da naši parlamentarci pokažu koliko im je stalo do građana, gospodarstva i Europe, piše BHRT.
Scena.ba