U posljednjih nekoliko tjedana u fokusu javnosti našle su se izmjene Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju Federacije Bosne i Hercegovine, s naglaskom na povećanje samih mirovina. Takav odnos javnosti prema najavljenim izmjenama u potpunosti je razumljiv s obzirom na to da je riječ o esencijalnim životnim pitanjima.
Međutim, uvidom u Zakon čije se izmjene očekuju, primjetne su razne mogućnosti koje umirovljenici ostvaruju navedenim zakonom, a jedna od njih je i mogućnost zasnivanja radnog odnosa bez utjecaja na primanje mirovine.
U javnosti se pojavila usporedba ove mogućnosti s nedavno donesenim zakonskim aktima u Republici Hrvatskoj, gdje se umirovljenici mogu zaposliti na puno radno vrijeme, ali uz isplatu polovice mirovine, ili raditi četiri sata dnevno uz primanje pune mirovine.
Tim povodom kontaktirali smo Adnana Delića, ministra rada i socijalne politike u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, koji je za Radiosarajevo.ba podsjetio da zahvaljujući dopuni Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju iz 2024. godine, umirovljenici koji su ostvarili starosnu mirovinu mogu zasnovati radni odnos i istodobno primati puni iznos svoje mirovine, bez ikakvih obustava.
“Ključna razlika je upravo u tome što naš sustav ne veže opseg rada uz umanjenje mirovine, što je za umirovljenike povoljnije rješenje. Ova dopuna Zakona donesena je nakon što je Ustavni sud Federacije BiH proglasio članak 116. Zakona diskriminatornim, jer je ranije automatski obustavljao isplatu mirovine svakome tko je prijavljen u sustav obveznog osiguranja, odnosno zaposlen. Njegovim ukidanjem uklonjena je ta prepreka i stvorena pravna osnova za fleksibilniji i pravedniji pristup. Praktički, naš Zakon o MIO potiče ostanak na tržištu rada i nakon stjecanja uvjeta za umirovljenje”, rekao je Delić.
U Federaciji BiH pravo na starosnu mirovinu može se ostvariti na dva osnovna načina. Prvi je ostvarivanje prava sa 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja. Drugi je ostvarivanje prava na mirovinu sa 40 godina radnog staža, bez obzira na godine života.
Upravo je ovim kategorijama umirovljenika dostupna mogućnost zapošljavanja uz istodobnu isplatu pune mirovine, pojasnio je Delić u razgovoru za Radiosarajevo.ba. Istaknuo je da su ove izmjene, na neki način, prošle “ispod radara” u javnosti. Pozornost je, sasvim razumljivo, dominantno usmjerena na povećanja mirovina jer je to tema koja izravno pogađa najveći broj umirovljenika i njihovu egzistenciju.
“Međutim, smatram da su ove promjene zaslužile veću pozornost, posebno u kontekstu nedostatka radne snage i sve izraženijeg nesrazmjera između broja umirovljenika i broja zaposlenih u Federaciji BiH. Iako praksa za sada pokazuje da se ova mogućnost još uvijek ne koristi u većoj mjeri, ona ima značajan potencijal, kako za umirovljenike koji žele ostati aktivni i dodatno zaraditi, tako i za poslodavce koji se suočavaju s nedostatkom iskusne radne snage. U tom smislu, riječ je o rješenju koje može imati i socijalni i ekonomski efekt, ali mu je svakako potrebna dodatna afirmacija u javnosti”, naveo je federalni ministar te dodao:
“Ova izmjena nama je također važna i u slučaju roditelja njegovatelja koji su s navršenih 65 godina gubili pravo na status i primanja. Ovom izmjenom omogućeno nam je da i u Zakonu o roditeljima njegovateljima ukinemo dobnu granicu za njegovatelje jer dijete, odnosno osoba koju njeguju, neće postati samostalna nakon što oni napune 65 godina, a oni će se svejedno nastaviti brinuti o njima.”
Delić se potom osvrnuo na inspekcijski nadzor na tržištu rada koji za cilj ima što više suzbiti “sivu ekonomiju”, u koju spada i zapošljavanje umirovljenika suprotno važećim zakonskim propisima.
“Inspekcijski nadzor je u nadležnosti inspekcijskih tijela, ali to ne znači da Ministarstvo rada i socijalne politike nema svoju ulogu. Naprotiv, naš zadatak je davati mišljenja na zakon, kroz podzakonske akte, smjernice i komunikaciju s drugim institucijama otklanjati nedoumice i spriječiti različite, pogrešne prakse u primjeni, ali i inicirati sve ono što primijetimo da se može ili treba unaprijediti, što smo mi već u nekoliko navrata i radili. Inicirali smo popunjavanje kapaciteta uprava za inspekcijske poslove, slali inspekcije u provjeru kako po prijavama, tako i samoinicijativno gdje su postojale indicije da ima kršenja prava iz nadležnosti rada i zaštite na radu”, izjavio je Delić.
Delić na kraju ističe da je njegov resor, ali i on osobno kao ministar, spreman inzistirati na boljoj koordinaciji s inspekcijskim tijelima, kao i na dodatnim pojašnjenjima prema poslodavcima i umirovljenicima.
“Cilj nije represija, nego zakonita i dosljedna primjena propisa, kako bi se zakoni dosljedno provodili, a ne zloupotrebljavali ili obeshrabrivali zbog nejasnih procedura”, zaključuje Delić.
Scena.ba