Piše Istraga.ba
Prijedlog proračuna Federacije BiH za razdoblje 2026. – 2028. godine pokazuje izrazito negativan trend: javna potrošnja raste brže od prihoda, a razlika se sustavno pokriva novim zaduživanjima. U iduće tri godine predviđa se kontinuirani rast rashoda, rast zaduženja i strukturni deficit, koji se pokriva gotovo isključivo novim zaduživanjima.
Prema službenim proračunskim projekcijama koje objavljuje Istraga, Federacija će u iduće tri godine bilježiti godišnji deficit između jedne i 1,4 milijarde konvertibilnih maraka!
U 2026. godini planirani su ukupni prihodi/rashodi od 6,51 milijardi maraka i deficit u iznosu od 1,32 milijarde. Za 2027. godinu predviđa se okvirni proračun od 6,68 milijardi, s deficitom od 1,02 milijarde, dok je za 2028. predviđen ukupan proračun od 6,97 milijardi KM i ukupan suficit/deficit od 1,37 milijardi maraka.
Kada je riječ o prihodima Federacije, uočava se visoka ovisnost o porezima i doprinosima – porezni prihodi čine više od 90 % ukupnih proračunskih prihoda u iduće tri godine, a glavni izvori iz kojih se puni proračun FBiH su doprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje (MIO) (3,27 – 3,64 milijarde KM) i neizravni porezi (2,45 – 2,60 milijardi). S druge strane, neporezni prihodi (naknade, pristojbe, dividende) ostaju slabi i nestabilni, bez jasnog plana rasta.
Na rashodovnoj strani najviše novca bit će izdvojeno za tekuće transfere i socijalna davanja. S druge strane, kapitalna ulaganja, ključna za dugoročni razvoj, nakon 2026. bilježe snažan pad, čime se dodatno sužava razvojna komponenta proračuna.
Kada je riječ o rashodima, u ovom segmentu dominira socijalna potrošnja. Najveći rashodi planirani su za tekuće transfere i socijalna davanja koji će porasti sa 6,28 milijardi u 2026. na čak 7,10 milijardi KM u 2028. godini.
Za plaće i naknade troškova zaposlenih u ovoj godini bit će izdvojeno oko 47 milijuna maraka više u odnosu na 2025., a iznos za ovu proračunsku stavku trebao bi ostati približno isti u iduće tri godine – oko 480 do 485 milijuna godišnje.
Sada dolazimo do najšokantnijih stavki u trogodišnjoj projekciji proračuna, a one se odnose na kapitalna ulaganja i zaduživanja. Prema ovom prijedlogu, kapitalni transferi drastično će pasti nakon 2026. godine – s 470 milijuna maraka, koliko je planirano u ovoj godini, na samo oko 186 milijuna KM u 2027. i 2028. godini! Jasno je da bez stabilnih kapitalnih investicija nema rasta produktivnosti, niti dugoročnog gospodarskog razvoja Federacije, čiji proračun u ovakvim okvirima postaje gotovo isključivo instrument socijalne potrošnje.
Zaduživanje je, po svemu sudeći, iz perspektive aktualne vlasti postalo ključni mehanizam financijskog opstanka i „preživljavanja” Federacije. Federalna Vlada tako planira od dvije do 2,4 milijarde maraka novog zaduženja godišnje, uz dominantno inozemno zaduživanje i konstantno kratkoročno domaće zaduživanje (360 milijuna KM godišnje). Iako se dio duga redovito otplaćuje, neto zaduženje konstantno raste, što znači i znatno veći fiskalni pritisak u budućnosti te rast izdataka za kamate (preko 250 milijuna KM godišnje). Podsjećanja radi, Federacija BiH je 2024. godine izdvojila rekordnih 452 milijuna eura za otplatu inozemnog duga koji je iznosio oko 2,58 milijardi eura, što je gotovo dvostruko više nego 2020. godine.
S planiranim projekcijama u iduće tri godine Federaciju BiH očekuje sustavni deficit i stagnacija. U proračunu koji je gotovo isključivo potrošački, umjesto razvojni, sve veća zaduženja zamjenjuju reforme. Kapitalna ulaganja postala su žrtva socijalnog mira, održavanja privida fiskalnih reformi i (navodnog) poboljšanja standarda radnika i umirovljenika, koji građanima uporno servira aktualna Vlada Nermina Nikšića. A da ne spominjemo da u slučaju bilo kakvih kriznih, izvanrednih situacija, Vladi Federacije s ovakvim proračunom ostaje izuzetno nizak fiskalni manevarski prostor. U konačnici, proračun Federacije BiH za iduće tri godine ne predstavlja plan razvoja, već plan pukog preživljavanja.
Scena.ba