Velika tehnološka promjena u prometu na kojoj će se raditi već 2026. jest i novi model naplate autocesta. Umjesto klasičnih naplatnih kućica, sustav prelazi na elektroničku naplatu gdje se prolaz bilježi kamerama, a plaćanje se može obaviti putničkim ENC uređajem ili putem aplikacije
Digitalna fiskalizacija, strože prometne kazne, rast minimalca, fleksibilniji rad uz mirovinu, besplatni osnovni bankovni račun. Paralelno s tim i reforma gradnje i stanovanja te skuplje dopunsko. To je samo dio promjena koje Hrvate čekaju u 2026., a utjecat će na brojne u BiH.
Osim strožih kazni za prometne prekršaje, u 2026. će se intenzivno raditi i na modernizaciji cjelokupnoga prometnog zakonodavnog okvira. To uključuje prilagodbu Direktiva EU, primjerice onih koje omogućuju povećanu prekograničnu razmjenu podataka o prometnim prekršajima (da kazne iz jedne države lakše “putuju” u drugu), ali i uvođenje elemenata inteligentnih prometnih sustava koji uključuju pametne semafore, automatizirane sustave nadzora prometa i pripremu za nove tehnologije (npr. autonomna vozila u kontroliranim uvjetima). Usto, preinake u prometnom zakonodavstvu obuhvaćaju i postupno uvođenje strožih europskih standarda opreme i digitalnih funkcionalnosti u novim modelima vozila, što će se u 2026. i sljedeće godine sve više odražavati na homologaciju i ponudu na tržištu.
Velika tehnološka promjena u prometu na kojoj će se raditi već 2026. jest i novi model naplate autocesta. Umjesto klasičnih naplatnih kućica, sustav prelazi na elektroničku naplatu gdje se prolaz bilježi kamerama, a plaćanje se može obaviti putničkim ENC uređajem ili putem aplikacije. Ovaj model “free flow” naplate modernizira promet autocestama i smanjuje zastoje, a planirano je da se počne uvoditi u 2026. i postupno zamjenjuje fizičke naplatne trake. Puna primjena Crolibertasa, kako će se zvati novi sustav naplate cestarina, očekuje se međutim u ožujku 2027.
A 2026. godina u Hrvatsku donosi i najveći zahvat u prostorno i građevinsko zakonodavstvo u posljednjem desetljeću, a u središtu svega nalazi se paket od triju zakona koje Vlada naziva “temeljem novog stambenog i investicijskog ciklusa”. Riječ je o Zakonu o prostornom uređenju, Zakonu o gradnji i Zakonu o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, čije se usvajanje očekuje do kraja ove godine, a primjena od 1. siječnja. Uz njih ide i potpuno novi Zakon o priuštivom stanovanju, koji se nalazi na javnom savjetovanju i čini četvrtu, najosjetljiviju sastavnicu reforme jer prvi put na nacionalnoj razini definira tko ima pravo na povoljniji najam, kakvi se stanovi mogu graditi i na koji način će država i gradovi sudjelovati u financiranju.
Scena.ba