Fiskalni promet u Federaciji Bosne i Hercegovine u studenom 2025. godine iznosio je 5,57 milijardi KM, što je za 325 milijuna KM manje nego u istom mjesecu prošle godine, pokazuju podaci Porezne uprave FBiH.
Riječ je o padu od oko 5,5 posto koji otvara ozbiljna pitanja o kupovnoj moći građana i stabilnosti lokalnih gospodarstava na samom kraju godine.
Iako je kumulativni fiskalni promet od početka godine dosegnuo 66,6 milijardi KM, uz indeks od 105,77, studeni minus jasno pokazuje da se ekonomski pritisci sve snažnije prelamaju upravo kroz potrošnju – najosjetljiviji segment svakog gospodarstva.
Manja potrošnja, jasna poruka tržišta
Fiskalni promet nije samo zbroj računa, već izravan odraz ponašanja građana i poslovnog sektora. Pad u studenom, mjesecu koji je ranijih godina često donosio rast zbog priprema za kraj godine, sugerira da su kućanstva opreznija, a gospodarstvo suzdržanije.
Rast cijena osnovnih životnih namirnica, energenata i usluga očito je promijenio prioritete potrošnje. Građani kupuju manje, rjeđe i opreznije, dok dio gospodarstva, posebice mali trgovci i ugostitelji, ulazi u zimu sa smanjenim prometom.
Najveći dio fiskalnog prometa i dalje se ostvaruje u Sarajevu, koje je u studenom imalo oko 1,35 milijardi KM fiskalnog prometa. Ipak, i glavni grad bilježi pad u odnosu na prošlu godinu, što je jasan signal da ni najveća tržišta nisu imuna na usporavanje.
Sličan trend prisutan je u Tuzli, Mostaru i Zenici, gradovima koji nose industriju, trgovinu i usluge za šire regije. Njihovi su indeksi bliži federalnom prosjeku, ali bez značajnog rasta koji bi mogao amortizirati pad u manjim sredinama.
Male općine prve osjećaju udar
Podaci po općinama pokazuju izraženiju ranjivost manjih lokalnih zajednica. U općinama s ograničenom gospodarskom strukturom i slabijim tržištem rada, pad fiskalnog prometa je dublji, a oporavak sporiji.
Za te sredine fiskalni promet nije apstraktna statistika – on izravno utječe na radna mjesta, proračune općina i kvalitetu javnih usluga. Manje prometa znači manje poreza, a to dugoročno znači i manje ulaganja.
Iako zbirni podaci za 2025. godinu još uvijek pokazuju rast u odnosu na prethodnu godinu, studeni pad od 325 milijuna KM djeluje kao ozbiljno upozorenje. Ako se ovakav trend nastavi i u prosincu, ukupni godišnji rezultat mogao bi se znatno približiti stagnaciji.
Scena.ba