Iako su Opći izbori 2026. još daleko, političke konture utrke za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine počinju se nazirati.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Za sada je jedina službeno potvrđena kandidatura ona Demokratske fronte – Željko Komšić, koja je za tu poziciju predložila Slavena Kovačevića.
Ako do toga dođe, izbor hrvatskog člana Predsjedništva bit će znatno manje ovisan o bošnjačkom taktičkom glasanju, a znatno više o unutarnjim odnosima unutar hrvatskog političkog korpusa.
Nova varijabla: Konsolidirana oporba unutar HNS-a
U tom kontekstu posebno je važna činjenica da se formirala tzv. “Hrvatska petorka” u kojoj se HDZ 1990 nalazi u koaliciji s HSS, HRS, HNP i HDS.
Riječ je o strankama koje već godinama sudjeluju u strukturama Hrvatskog narodnog sabora i koje imaju vlastite biračke baze, lokalne organizacije, te političku prepoznatljivost u nizu sredina s većinskim hrvatskim stanovništvom.
Za razliku od ranijih izbornih ciklusa, kada su alternativni kandidati HDZ-u BiH često bili slabi ili simbolični, ova koalicija potencijalno može ozbiljno fragmentirati glasove koji su se dosad gotovo automatski slijevali HDZ-u BiH.
Naravno, najvažnije pitanje je koga će istaknuti kao kandidata i hoće li njegovo ili njezino ime biti dovoljno zvučno i privlačno većem broju glasača iz Hrvatskog korpusa.
Upitnik stoji i nad pitanjem hoće li se uz navedene pojaviti i neovisni kandidati, poput Zlatka Miletića, nekadašnjeg člana DF-a i ZNG, koji danas djeluje kao neovisni zastupnik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH, a koji je ranije najavljivao mogućnost i vlastite kandidature.
Što to znači za izborne izglede
Ako HDZ BiH prvi put izgubi monopol nad većinom hrvatskih glasova, prag pobjede u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva može se značajno sniziti. U takvom scenariju pobjedu ne mora odnijeti kandidat s apsolutnom većinom, nego onaj koji uspije zadržati najstabilniji blok glasova u uvjetima fragmentacije.
To otvara prostor različitim matematičko-političkim ishodima:
Najprije, HDZ-ov kandidat više ne bi imao sigurnu startnu prednost, kandidat DF-a ne bi nužno trebao isti opseg taktičkih glasova kao 2022. a potencijalni neovisni kandidati mogli bi imati ulogu “korektiva”, ali i faktora koji neizravno odlučuje pobjednika.
Da bi se u ovim uvjetima pobijedilo na nadolazećim izborima možda će biti dovoljno i oko 160.000–180.000 glasova.
Kandidature još nisu istaknute
Važno je naglasiti da su sve ove procjene analitičke i hipotetske. Osim kandidature Demokratske fronte, nijedna druga stranka ili koalicija zasad nije službeno predstavila svog kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Konačni odnosi snaga ovisit će o više faktora, poput imena i biografije kandidata, kvaliteti kampanja, izlaznosti, te o tome hoće li se ponoviti ili izostati taktičko preglasavanje kakvo je obilježilo izbore 2022. godine
Jedno je, međutim, već sada jasno: izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH 2026. godine neće se odvijati po automatizmu.
Fragmentacija unutar hrvatskog političkog prostora i moguća promjena ponašanja bošnjačkog biračkog tijela stvaraju uvjete u kojima će pobjednik biti rezultat čiste političke matematike, a ne unaprijed zadane logike.
Imena kandidata tek trebaju biti objavljena, ali teren na kojem će se borba voditi već se vidljivo mijenja. Uz sve to, kompletnu strategiju i pripreme stranaka za ove izbore mogu promijeniti i eventualne izmjene Izbornog zakona, no to je trenutno u sferi nagađanja.
U svakom slučaju čekaju nas zanimljivi izbori.
Scena.ba
