Sindikalisti i poslodavci u Federaciji Bosne i Hercegovine ponovno pregovaraju o eventualnom novom povećanju minimalne plaće.
Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSS BiH) Samir Kurtović izjavio je za Klix.ba uoči početka tih pregovora, ranije ovog tjedna, da će sindikalna crvena linija biti minimalac od 1.200 KM. Dakle, tražit će povećanje minimalne plaće s tisuću na 1.200 KM. Razlog zbog kojeg smatra to opravdanim jest taj što su tvrtke, kako tvrdi, tijekom ove godine ostvarile značajnu dobit zahvaljujući smanjenju nameta na njihovo poslovanje.
Entitetski premijer Nermin Nikšić (SDP) nešto kasnije, gostujući na TVSA, istaknuo je da nije prihvatljivo da svake godine po pitanju minimalne plaće bude “šok terapija“. Stoga je manje izgledno da će minimalna plaća biti povećana u iznosu koji odredi sama Vlada FBiH, kao što je to bilo prošle godine kada je povećana sa 620 na tisuću KM.
Iz Udruženja poslodavaca (UP) FBiH nisu se javno oglasili po pitanju minimalne plaće. Ipak, to su učinili iz Udruženja malih i srednjih privrednika (UMSP) FBiH, nakon što su Vladi uputili prijedlog mjera za, kako su naveli, uređeno, pravedno i fiskalno održivo reguliranje minimalne plaće i neoporezivih dodataka.
Što predlaže UMSP
Ocijenili su da su to prijedlozi kojima će se osigurati stabilnost realnog sektora, zaštita radnika s najnižim primanjima i izgradnja predvidivog mehanizma za rast plaća, bez dodatnog udara na poslodavce i zaposlenost. Riječ je o sljedeća tri prijedloga:
- Usklađivanje minimalne plaće sa stopom inflacije.
- Naime, predlažu da se iznos minimalne plaće u 2026. korigira u skladu sa službenom godišnjom stopom inflacije. Time se, kako smatraju, zadržava realna vrijednost plaće, sprječava nagli rast troškova poslodavcima i uvodi jasan, automatski mehanizam prilagodbe kojim se sprječava destabilizacija.
- Primjer: Ako je inflacija 4,5 posto, minimalna plaća od tisuću KM povećava se na 1.045 KM. Na taj se način, kako su naveli, štiti životni standard radnika, ali i omogućava poslodavcima da planiraju poslovanje u skladu s ekonomskim realnostima.
- Obvezni neoporezivi dodatak od 60 KM za radnike na minimalnoj plaći.
- Ovaj dodatak bi bio isplaćivan kao, kako su obrazložili, posebna, neoporeziva stavka u obračunu, bez doprinosa, izravno u korist radnika. Ne mijenja se bruto osnovica, ne povećava se fiskalni pritisak, ali osigurava, kako tvrde, stvarni rast neto prihoda za najugroženije kategorije.
- Mogućnost neoporezivog dodatka od 4,5 posto svim radnicima koji imaju plaću višu od minimalne plaće.
- Riječ je o, kako su naglasili, fleksibilnom mehanizmu kojim bi poslodavci mogli isplatiti neoporezivi dodatak u iznosu od 4,5 posto neto plaće i radnicima koji imaju plaću višu od minimalne. Kako su naveli iz UMSP-a, ovo je važno kako bi se zadržali platni razredi, spriječila demotivacija radne snage i izbjegla pojava da se svi radnici “vrate” na minimalnu plaću.
Dodatno su objasnili zašto su predložili dodatak od 60 KM, a ne od 100 KM.
“Prijedlog dodatka od 60 KM odabran je pažljivo da bi se očuvao balans između povećanja plaća i održivosti sustava. Većim povećanjem, poput 100 KM, uzrokovao bi se poremećaj platne strukture. Primjerice, radnik s plaćom od tisuću KM i dodatkom od 100 KM imao bi veću neto korist uz istu razinu doprinosa dok bi radnik sa 1.100 KM bruto plaće postao fiskalno neodrživ za poslodavca zbog osjetno većih doprinosa”, naglasili su.
Izdvojili su ono za što tvrde da se može postići njihovim prijedlozima:
- Štiti se realna vrijednost minimalne plaće, bez destabilizacije tržišta rada;
- Omogućava stvarni rast neto plaća, bez dodatnog udara na tvrtke;
- Osigurava proporcionalnost i pravda među platnim razredima;
- Zadržavaju poslodavci i radnici u formalnim tokovima;
- Smanjuje rizik od inflacije i otpuštanja.
U UMSP-u su mišljenja da su radnici i poslodavci na istoj strani – zajedno stvaraju novu vrijednost, zapošljavaju i pune proračun. Pozvali su vlast na dijalog.
Scena.ba