Cjeloživotno učenje je više od prekvalifikacije i dokvalifikacije. To je otvoren i inkluzivan put za sve koji žele razvijati nove kompetencije i ostati aktivni sudionici društvenih i ekonomskih promjena.
Sarajevo, 11. prosinca 2025. godine – Postavljanje standarda i razine kvalitete, usklađenost s tržištem rada, priznavanje stečenih vještina te uspostava sustavnog financiranja najveći su izazovi s kojima se susreće sektor obrazovanja odraslih u Bosni i Hercegovini.
Obrazovanje odraslih trebalo bi biti odgovor društva na promjene na tržištu rada koje traži nova znanja i vještine, jer učenje ne prestaje izlaskom iz formalnog sustava, istaknuto je to na konferenciji „Obrazovanje odraslih kao snaga razvoja zajednice – Vizija budućnosti“ održanoj u Sarajevu u organizaciji DVV Internationala i Savjeta za obrazovanje odraslih u Kantonu Sarajevo.
U sklopu konferencije je po prvi put u BiH održan i Obrazovni sajam na kojem su sudjelovale obrazovne institucije koje se bave obrazovanjem odraslih.
Direktorica Ureda DVV Internationala za BiH Dženita Džano govorila je o značaju obrazovanja odraslih u BiH. Istaknula je kako je dolaskom DVV-a 2000. godine, uz partnerstva s relevantnim institucijama i ministarstvima, započela izgradnja sustava obrazovanja odraslih u našoj zemlji.
„EU je postavila ambiciozan cilj da do 2030. godine barem 60 posto odraslih sudjeluje u učenju svake godine. Mi smo još daleko od tog cilja, što je poziv na akciju. Naša vizija mora biti jasna, obrazovanje odraslih kao strateški prioritet, kao dio cjeloživotnog učenja, kao most između sektora obrazovanja odraslih i potreba tržišta rada, kao prostor inkluzije i validacije znanja. Ova konferencija je prilika da zajedno oblikujemo budućnost, da obrazovanje odraslih u BiH ne bude marginalna tema nego snaga razvoja naše zajednice i stup našega puta prema EU. Obrazovanje odraslih nije samo učenje, ono je snaga koja mijenja živote i oblikuje budućnost“, poručila je Džano.
Predsjednik Gospodarske komore KS Muamer Mahmutović kazao je kako je obrazovana radna snaga neophodna kako bi se unaprijedio gospodarski ambijent.
„Gospodarska komora KS je na raspolaganju svima kako bi se promoviralo cjeloživotno učenje, jer ako želimo ući u EU moramo prilagoditi naše zakonodavstvo onome što je blisko europskim standardima. Kada promoviramo investicije i razgovaramo sa stranim investitorima, glavno pitanje je imamo li radnu snagu ili sustav da je razvijemo“, kazao je Mahmutović.
Pomoćnica načelnice za obrazovanje, kulturu i sport u Općini Novo Sarajevo Adela Velagić istaknula je kako obrazovanje odraslih postaje jedan od ključnih pokretača zajednica te da ulaganje u razvoj odraslih znači ulaganje u razvoj zajednice.
Renata Rat, rukovoditeljica Odjela za odnose s javnošću, kulturu i protokol u Veleposlanstvu Savezne Republike Njemačke u BiH, istaknula je kako je obrazovanje odraslih ključ za razvoj društava, ono jača demokraciju, promovira pomirenje i stvara temelj za održivi razvoj.
„Njemačka se može osvrnuti na dugu tradiciju u ovoj oblasti s više od 850 centara za obrazovanje odraslih koji služe kao primjeri dobre prakse. Obrazovanje ne služi samo za stjecanje znanja, nego jača zajednice i otvara nove perspektive.
Njemačko Veleposlanstvo u Sarajevu i Savezna Republika Njemačka aktivno podržavaju regionalnu suradnju, razmjenu iskustava i razvoj pravnog okvira za obrazovanje odraslih. Naše partnerstvo s DVV-om je doprinijelo u usvajanju zakona i kontinuirano unapređenje sektora. Ostajemo posvećeni pružanju podrške projektima koji povezuju ljude, promoviraju mir i stvaraju nove mogućnosti za zajednice“, kazala je Rat.
Predsjednik Savjeta za obrazovanje odraslih u KS Zlatan Saračević pojasnio je kako je ovaj Savjet nastao u lipnju ove godine uz podršku DVV-a, istaknuvši kako se sljedeće godine moraju pretvoriti u godine dobre prakse, posebno u oblastima digitalnih rješenja, stručnog usavršavanja, unapređenja programa i uvođenja suvremenih andragoških praksi.
„U skladu s planom zagovaranja za razdoblje 2025. – 2027., koji je izrađen uz podršku DVV-a, sljedeće godine bit će obilježene intenzivnijim aktivnostima za koje se pripremamo kao tim. Dio našeg rada bit će usmjeren na jačanje suradnje između organizatora obrazovanja odraslih, poslodavaca i ustanova. Dajemo fokus inkluzivnosti, otvaranju programa za osobe starije od 50 godina, ženama, osobama s invaliditetom i drugim ranjivim skupinama. Obrazovanje odraslih ne smije biti privilegija, ono mora biti otvoreno svima koji moraju graditi nove kompetencije“, rekao je Saračević, najavivši Strateški okvir za obrazovanje odraslih u KS.
„Obrazovanje se često promatra kao trošak, a mi dokazujemo da je ono investicija“, poručio je Saračević.
O trenutnom stanju u obrazovanju odraslih u KS govorila je doc. dr. Amina Isanović Hadžiomerović s Filozofskog fakulteta UNSA-e, istaknuvši kako se zakoni moraju prilagođavati potrebama tržišta te da je ključni izazov financiranje.
„Kolege iz Hrvatske i Slovenije imali su benefite iz članstva u EU, a te se perspektive otvaraju i našoj državi. Potrebno je osigurati više prostora i prilika za obrazovanje odraslih. Obrazovanje odraslih nosi veliki potencijal i za razvoj. U BiH nema studija andragogije, ali je DVV podržavao održavanje andragoških obuka, kroz koje je prošlo stotine polaznika. Za nekoliko dana ćemo na Filozofski fakultet upisati prvu grupu polaznika osnove andragoške obuke koji su u skladu s najnovijim standardom andragoške prakse.
Često se pravdamo da nam obrazovanje odraslih treba, ali ministrima ono nije u vrhu prioriteta. Ipak, moramo ga staviti u vrh liste prioriteta, jer karijerno kretanje zahtijeva i cjeloživotno učenje. U tijeku je i priprema revidirane Strateške platforme razvoja obrazovanja odraslih u kontekstu cjeloživotnog učenja u Bosni i Hercegovini, koja postavlja pet osnovnih ciljeva: Održivo financiranje, dostupnost, jednak pristup i povećanje sudjelovanja u obrazovanju odraslih, vrednovanje neformalnog obrazovanja i informalnog učenja, promocija obrazovanja odraslih i osiguranje kvalitete i monitoringa“, kazala je Isanović Hadžiomerović.
Iskustva o obrazovanju odraslih u Republici Hrvatskoj predstavio je ravnatelj Ustanove „Dante“ iz Rijeke Andrej Marušić, podijelivši svoja iskustva. Hrvatska je prvi zakon o obrazovanju odraslih donijela 2007. godine, a drugi 2021.
„Izazovi s kojima smo se susretali su neusklađenost programa obrazovanja među ustanovama koje se time bave, neusklađenost s tržištem rada, nizak nivo sudjelovanja odraslih u obrazovanju, nepriznavanje stečenih vještina, nedostatak sustavnog financiranja i financijske prepreke za sudjelovanje u obrazovanju odraslih. Ipak, novi zakon 2021. donio je okvire koje su olakšali odgovore na sve te izazove“, kazao je Marušić.
Naglasio je kako je podrška države bila vrlo važna, kao i početak financiranja programa obrazovanja odraslih putem vaučera.
„Sustav osiguravanja kvalitete, unutarnjeg i vanjskog, osigurao nam je mogućnost vrednovanja prethodno stečenog znanja temeljem iskustva i znanja, što je veliki korak naprijed“, rekao je Marušić.
U sklopu konferencije organiziran je panel „Gdje smo sad“ koji je moderirao Adnan Mević iz DVV Internationala, a na kojem je financiranje izdvojeno kao problem, ali je i istaknuto kako se mora dodatno raditi na standardizaciji i podizanju kvalitete obrazovanja odraslih.
Direktorica Ustanove za obrazovanje odraslih „Nova zanimanja“ Meliha Abdulahović naglasila je kako programi formalnih obrazovanja odraslih moraju biti standardizirani kod svih koji se bave obrazovanjem odraslih i u skladu sa srednjim obrazovanjem. Također je kazala kako je važno napraviti balans između potreba poslodavaca i onoga što se uči.
Profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA-e Almir Peštek govorio je o značaju promocije svake organizacije koja se bavi obrazovanjem odraslih.
„Kod nas je promocija usmjerena na pojedinačne kampanje koje nemaju zajedničku nit pa ulažemo resurse, a ne dobivamo ono što očekujemo. Važna je i edukacija o cijelom procesu jer je obrazovanje odraslih više od prekvalifikacije i dokvalifikacije“, kazao je prof. Peštek.
Govorio je i o međunarodnom programu Curriculum ManagerALE prilagođenom bosanskohercegovačkom kontekstu u suradnji s Ekonomskim fakultetom. To je program koji pomaže onima koji vode ustanove koje se bave obrazovanjem odraslih da svoju ulogu pomjere od operativnih djelatnosti ka strateškim.
Aida Zejčirović, direktorica kompanije „Bolji posao“, ukazala je na neuređenost tržišta rada i kao uzrok navela manjak komunikacije.
„Imamo deficit radne snage i mnogo nezaposlenih, što pokazuje da nešto nije u redu. Treba slušati poslodavce i njihova iskustva s terena. Poslodavci se trebaju izjasniti što im je potrebno, ali oni nemaju veliko povjerenje u neformalno obrazovanje. Ipak, kako se tržište brzo mijenja, rastu i mogućnosti kada je u pitanju obrazovanje odraslih“, kazala je Zejčirović, dodavši da na kraju poslodavce ipak više interesiraju vještine od toga odakle one potječu.
Haris Ćorić prezentirao je iskustva Malak grupacije, koja se uvelike oslanja na prakse neformalnog učenja, od prihvaćanja srednjoškolaca na prakse, do podrške zaposlenicima u formalnom i neformalnom učenju.
Pomoćnica načelnika za obrazovanje, kulturu i sport Općine Stari Grad Sarajevo Enida Osmanagić kazala je kako općina podržava programe i formalnog i neformalnog obrazovanja kroz različite projekte te kako je to doprinos koji daju lokalne zajednice.
Olivera Hasković, šefica odjeljenja za srednje strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, naglasila je kako je neophodno riješiti vrednovanje neformalnog obrazovanja i informalnog učenja te da je izazov kako povećati broj uključenih u procese obrazovanja odraslih, u prvom redu žena koje su dugo nezaposlene, kao i osjetljivih i ranjivih kategorija.
„Intencija Ministarstva obrazovanja KS je da izgradi obrazovanje odraslih kao inkluzivno obrazovanje. Drugi izazov je kako postići to da programi obrazovanja odraslih budu u skladu s potrebama tržišta“, kazala je Hasković.
Na kraju je istaknuto da obrazovanje predstavlja temelj izgradnje naprednijeg i pravednijeg društva, a obrazovanje odraslih prepoznato je kao jedan od najvažnijih pokretača društvenog i ekonomskog napretka.
Scena.ba