Ministar vanjskih poslova Johann Wadephul obratio se njemačkom Bundestagu povodom obilježavanja 30. godišnjice Daytonskog mirovnog sporazuma.
Na početku obraćanja je rekao da kada šetate ulicama Sarajeva, nije važno s koje točke gledate na brda i padine koje okružuju grad, gotovo posvuda vidite bijela polja. “To nisu rascvjetana drveća ili biljke, već grobovi. Oni predstavljaju mrtve u ratu. Bosanski rat početkom 1990-ih koštao je života više od 100.000 ljudi. Dva milijuna ljudi bili su žrtve raseljavanja, deseci tisuća žena su silovane. Jedno od najmračnijih poglavlja ovog rata: međunarodno priznati genocid u Srebrenici urezan je u naše kolektivno pamćenje. Sustavno ubojstvo desetaka tisuća muslimanskih dječaka i muškaraca pred očima svijeta. Zajednice naroda koja u tom trenutku, to se mora jasno reći, nije djelovala“, rekao je Wadephul u govoru koji je objavio veleposlanik BiH u Njemačkoj Damir Arnaut. Ističe da je međunarodna zajednica svjesna te odgovornosti i da to želi još jednom naglasiti.
Mirovni sporazum: Stabilnost bez iskorjenjivanja uzroka
“Prije trideset godina, Daytonski mirovni sporazum konačno je okončao ovu patnju, ovaj rat u srcu Europe. Povijesna prekretnica koja je utišala oružje, ali koja, osim toga, nije uspjela eliminirati uzroke rata. Iako je donijela stabilnost u proteklih 30 godina, daleko je od toga da je uspjela premostiti sve podjele i na kraju nije uspjela zaliječiti rane ili čak poslužiti kao početna točka za istinsko pomirenje među ljudima ove izmučene zemlje. Ovo je svakako dijelom posljedica same strukture sporazuma. Bio je više usmjeren na okončanje oružanog nasilja nego na uspostavljanje mira za krhku državu. Rezultat je bila cijena plaćena za učvršćivanje etničkog sustava podjele vlasti u obliku sporazuma. Ali to je nesumnjivo i zbog vodećih političara u Bosni i Hercegovini koji su previše željni pjevati etnonacionalističku pjesmu“, navodi Wadephul.
Dodaje da to također služi da prikrije činjenicu da im je podjela povoljnija, često zbog ostvarivanja vlastitih interesa, nego pomirenje i razumijevanje.
Vanjski utjecaj i Rusija
“I često vidimo da ovu agitaciju, tako se mora nazvati, promiču i akteri izvan zemlje. Od strane aktera koji želi ponovno podijeliti svijet na sfere utjecaja i koji trenutno prijeti Europi aktivnije nego ikad od kraja Hladnog rata. Od strane Rusije. Tako je. Ipak, danas moramo priznati – Dayton ostaje garant stabilnosti, čak i 30 godina nakon potpisivanja. U studenom sam posjetio svih šest država Zapadnog Balkana, u pratnji nekoliko kolega iz ovog Doma. Vrlo sam zahvalan na tome. U Bosni i Hercegovini sam se sastao s visokim predstavnikom, Christianom Schmidtom, koji je, kao što znate, ranije bio član ovog Doma. On nadgleda civilne aspekte mirovnog procesa, čiji je rad od najveće važnosti za Bosnu i Hercegovinu”, nastavlja dalje u svom obraćanju.
Podrška visokom predstavniku i EU perspektivi
Kaže i da se zahvaljuje Schmidtu i uvjerava ga u podršku Savezne vlade njegovom radu. “Slažemo se – zaštita temeljnih principa podataka, očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta cijele države ostaju neophodni. Mir i stabilnost u srcu Europe jesu i ostat će naša obveza. Stoga, institucije i ustav u Bosni i Hercegovini uživaju naše puno povjerenje. Zato mi, kao Savezna vlada, a nadam se i Dom, podržavamo izglede Bosne i Hercegovine za pridruživanje EU i nastavit ćemo naše napore podrške. Dayton je tada bio, kao što je i sada, samo početak procesa koji ima za cilj da zemlju samostalno uvede u EU. Potrebna je odlučna akcija aktera na terenu, uz najveće napore, kako bi se postigla zajednička budućnost”, ističe on.
Kaže i da žele nastaviti ulagati napore jer su sigurni da još trebaju Bosni i Hercegovini. “Trideset godina nakon Srebrenice, u vrijeme kada smo ponovno okruženi geopolitičkim krizama, ovo je investicija. Investicija ne samo u Bosnu i Hercegovinu, već i u cijeli svijet, a i za nas, za nas Europljane i Nijemce. Investicija u našu sigurnost, našu slobodu, naš prosperitet“, zaključio je Wadephul.
Scena.ba