Iako su uložene milijarde u koridor u koji spadaju tunel Prenj, te brojne druge dionice, zastoji pokazuju da novac nije najveći problem.
Koridor 5c dio je paneuropske mreže, koja spaja Budimpeštu s Pločama preko Bosne i Hercegovine, a istovremeno je najveći infrastrukturni projekt u zemlji. Više od 330 kilometara ove trase prolazi kroz BiH, a od toga je nešto više od 200 km planirano na području Federacije BiH. Upravo u tom dijelu JP Autoceste FBiH d. o. o. Mostar snose najveću odgovornost – vođenje izgradnje, osiguravanje financiranja, rješavanje imovinskopravnih odnosa, te tehnički i nadzorni segment cjelokupnog procesa.
Što je urađeno?
Do sada je u koridor 5c uloženo više milijardi konvertibilnih maraka, najviše kroz kredite Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Europske investicijske banke (EIB), dok je Europska unija preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF) osigurala značajne grantove.
Unatoč financijskoj injekciji koja je, barem formalno, osigurala sredstva za većinu dionica, stvarna realizacija često se odvija sporo, dionice se otvaraju parcijalno, a najveći dio trase još nema kontinuiranu i funkcionalnu vezu od sjevera do juga zemlje.
U javnosti se često čuje da se radi, ali nejasno gdje i kako. Kako su kazali iz Autocesta FBiH za Oslobođenje, napredak postoji, ali on ne ovisi isključivo o financijskim sredstvima.
Primjer je dionica Putnikovo Brdo – Medakovo, duga 8,5 km, koja je gotovo spremna za otvaranje. Završene su konstrukcije svih objekata, uključujući mostove, vijadukte, nadvožnjake, propuste i ostali ključni infrastrukturni elementi, te je položen i završni sloj asfalta.
Ipak, najambiciozniji i tehnički najzahtjevniji dio koridora je tunel Prenj, dug približno 10 km, smješten u planinskom masivu između Konjica i Mostara, zbog čega se smatra strateškom točkom cijelog projekta. Idejni projekt s elementima glavnog dovršen je 2024., revidiran i predan na izdavanje urbanističke suglasnosti u studenom iste godine. Vlada Federacije BiH je u lipnju 2025. proglasila javni interes za izgradnju dionice tunel Prenj, čime je omogućeno pokretanje eksproprijacije zemljišta uz isplatu naknada u skladu sa zakonom.
Na trasi Mostar sjever – Mostar jug, dugoj 13,8 km, završen je idejni projekt, a glavni bi prema najavama trebao biti finaliziran do kraja godine.
„Prikupljene su sve relevantne suglasnosti i predan je zahtjev za urbanističku dozvolu,“ kazali su.
Ova dionica uključuje izuzetno kompleksne inženjerske radove, među kojima je predviđena izgradnja 11 mostova i vijadukata, šest dvocijevnih tunela, te centra za održavanje i upravljanje prometom uz čvor Mostar sjever, koji bi preuzeo nadzor nad južnim dijelom koridora.
Na južnoj trasi, prema Stocu i granici s Hrvatskom, u tijeku su radovi na poddionici tunel Kvanj – Buna. Ugovor je potpisan 4. listopada 2024. s konzorcijem koji čine China Road and Bridge Corporation, Azvirt i Hering d. d. Vrijednost posla je 125,2 milijuna eura bez PDV-a, rok izgradnje 30 mjeseci, a financiranje je osigurano kombinacijom kredita EIB-a i grantova WBIF-a. Dionica Buna – Počitelj, čija vrijednost prelazi 25 milijuna eura, završena je, ali neće biti puštena u promet dok se ne završi tunel Kvanj, koji omogućava funkcionalnu vezu prema sjeveru.
Često se kao paralelni primjer navodi brza cesta Lašva – Nević Polje, iako ne pripada koridoru 5c. Lot 5 je tehnički završen, ali neće biti otvoren za promet dok se ne okonča Lot 4, dionica duga svega 560 metara, koja uključuje kružni tok i spoj na postojeću cestu. Projekt financira Vlada Federacije BiH iz proračuna, što dodatno, kako kažu iz Autocesta, pokazuje da kašnjenja nisu uvijek posljedica nedostatka financijskih sredstava, nego i tehničkih procedura, administracije i ovisnosti jedne dionice od druge.
Stoga, iako su rokovi pomjereni, nastavak radova na ključnim dionicama koridora 5c predstavlja značajan korak ka približavanju i uvezivanju s Europskom unijom.
Upravljanje parama i transparentnost
U jeku sve većeg javnog interesa, Europska banka za obnovu i razvoj ponavlja da je koridor 5c jedan od najvažnijih projekata u Bosni i Hercegovini, kako zbog ekonomske važnosti, tako i zbog integracije zemlje u europske tokove transporta i trgovine.
Dosad je EBRD uložio preko milijardu eura, uz dodatnih 870 milijuna eura grantova iz EU.
Unatoč izdašnoj količini dostupnog novca, izgradnju prate brojni zastoji. Razlozi su, kako kažu, raznoliki. Od usporenih administrativnih procesa, zahtjevnih geoloških uvjeta, poskupljenja građevinskog materijala nakon pandemije, složene procedure javnih nabavki, ali i političke napetosti i nesuglasica između različitih razina vlasti.
”EBRD će nastaviti pružati financijsku i tehničku pomoć, radeći zajedno s EU, EIB-om i lokalnim partnerima kako bi se ostvarila ova transformativna investicija za zemlju i širi region,” kazali su iz EBRD-a za Oslobođenje.
Istovremeno ističu da napori trebaju ostati usmjereni na osiguravanje stalnog napretka i održavanje momenta na koridoru 5c.
Uz infrastrukturna kašnjenja i tehničke poteškoće, ovaj koridor sve više ulazi u interesnu zonu međunarodnih organizacija zbog načina na koji se upravlja javnim novcem.
Damjan Ožegović iz Transparency Internationala podsjeća da je Ured za reviziju Federacije BiH dao negativno mišljenje na poslovanje JP Autoceste FBiH, uz ozbiljne primjedbe na usklađenost s propisima.
”Revizori su jasno identificirali nepravilnosti, posebno u dijelu povećanja troškova gradnje na četiri dionice, gdje je došlo do rasta od 255 milijuna eura. To je ogroman novac i pokazuje slabosti od samog planiranja do izvođenja radova,” naglašava Ožegović, upozoravajući da najavljena kadrovska rješenja u poduzeću ne mogu biti zamjena za odgovornost.
TIBiH, dodaje Ožegović, neće odustati od praćenja slučaja koridora 5c, ali naglašava da je sada potez na institucijama, tužiteljstvima i istražnim organima. Revizorski izvještaj već je proslijeđen nadležnim agencijama, što bi trebalo pokrenuti formalne istrage, kazao je
Scena.ba