Bosna i Hercegovina sitno odbrojava do nove kontrole Moneyvala od koje ovisi hoćemo li se vratiti na “sivu listu” zemalja s nedovoljno učinkovitim mjerama protiv pranja novca. Nova kontrola stiže u veljači naredne godine, a Moneyval nas je već upozorio na ozbiljne propuste u primjeni zakona.
Odbor stručnjaka za ocjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma Vijeća Europe, takozvani Moneyval, u prosincu prošle godine utvrdio je da u Bosni i Hercegovini postoji niz nedostataka u ovim područjima. Do veljače naredne godine trebaju se ispraviti propusti. Od 70-ak preporuka potrebno je ispuniti 75 posto njih kako se ne bismo ponovno našli na “Sivoj listi” zemalja kada je riječ o pranju novca i financiranju terorizma, prenosi BHRT.
Usvajanje zakona
Potrebno je da BiH prioritetno usvoji zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom na državnoj razini, te zakon o ciljanim financijskim sankcijama u vezi s terorizmom, financiranjem terorizma i širenjem oružja za masovno uništenje. Već dugo se čeka na uspostavljanje registra stvarnih vlasnika pravnih osoba u Bosni i Hercegovini, što je još jedan važan uvjet EU i FATF-a, a koji ocjenjuje Moneyval, te ga nadležne institucije moraju hitno riješiti.
“Ono što bi bio prioritet, s obzirom na to da smo u Izvješću bili najlošiji, jest Zakon o ciljanim financijskim mjerama UN-a protiv terorizma i protiv financiranja terorizma, te financiranja proliferacije. Hoćemo li uspjeti, vidjet ćemo. Ministarstvo sigurnosti je izradilo ovaj zakon. Mi ćemo ga sljedeći tjedan poslati na mišljenje. Ubacit ćemo ga u proceduru. Nadamo se da će biti usvojen tamo do veljače mjeseca,” kaže Edin Jahić, član Delegacije za “Moneyval”.
Eventualno vraćanje na “Sivu listu” imalo bi niz negativnih učinaka. Ako je netko i mislio investirati u BiH, to bi ga uvjerilo da to ne čini. Našim gospodarstvenicima, osim što bi trajale dulje, sve transakcije prema inozemstvu bile bi i skuplje. Posljedice ne bi zaobišle ni obične građane.
“Došlo bi do onemogućavanja plaćanja nekih međunarodnih servisa. Isto tako, neki transferi naših ljudi koji žive u inozemstvu, novčani transferi koji idu preko određenih platformi koje služe za slanje novca, možda bi bili zabranjeni. Isto tako bili bi usložnjeni i skuplji. Tako da bi sigurno i građani osjetili neke posljedice,” ističe Saša Grabovac, predsjednik Udruženja ekonomista “SWOT”.
Pranje novca
Pranje novca u BiH nadziru brojne institucije na svim razinama vlasti, ali ključna institucija u borbi protiv financijskog kriminala je SIPA, točnije njezin Financijsko-obavještajni odjel. Za ovu godinu nema podataka, ali je u prošloj zabilježen rast i broja sumnjivih transakcija i njihove vrijednosti.
Financijsko-obavještajno odjeljenje Državne agencije za istrage i zaštitu zaprimilo je 1279 prijava sumnjivih transakcija, čija ukupna vrijednost iznosi 298 milijuna konvertibilnih maraka, što je povećanje od 30 milijuna KM. U 63 posto slučajeva potvrđena je sumnja na postojanje kaznenog djela. Tužiteljstvima u BiH proslijeđeno je 11 izvještaja s osnovanom sumnjom na pranje novca i povezana kaznena djela, a njima su obuhvaćene 43 fizičke i 12 pravnih osoba.
Ekonomist Zoran Pavlović smatra da Bosna i Hercegovina ima možda najrigoroznije kontrole pranja novca, ali kada je riječ o fizičkim osobama, to jest običnim građanima.
“Mi smo za običan narod i ljude nevjerojatno uspostavili strog sustav rada s novcem, dok očigledno za neke velike transakcije ta pravila ne važe, a velike transakcije su upravo onih ljudi, onih tvrtki, one transakcije koje su u biti sumnjive,” naglašava Pavlović.
Moneyval, Odbor stručnjaka Vijeća Europe, stalno je tijelo koje procjenjuje koliko je u nekoj zemlji sustav za sprečavanje pranja novca adekvatan i u skladu s međunarodnim standardima. Kažu da nismo najgori, ali da imamo štošta popraviti i unaprijediti. Naravno, dali su i rok za to.
Scena.ba