Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) mogla bi do kraja godine dobiti novi Zakon o radu. Prednacrt bi se uskoro trebao naći pred Vladom FBiH kako bi bio upućen u parlamentarnu proceduru.
O novinama koje bi ovim Zakonom trebale biti uvedene za Klix.ba je govorio resorni ministar Adnan Delić koji je istaknuo da je izrada predviđena Programom rada Vlade Federacije BiH i Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, u okviru šire reforme zakonodavstva u području rada i tržišta rada.
“Tekst zakona pripremili su predstavnici Ministarstva u suradnji s predstavnicima svih relevantnih institucija, socijalnim partnerima i akademskom zajednicom, uz tehničku podršku programa EU for you. Na temelju usuglašenih stavova i mišljenja svih aktera, Ministarstvo je izradilo Prednacrt Zakona o radu. Radna grupa brojala je do 20 članova. Ranije je ovo Ministarstvo nacrt teksta Zakona, pripremljen na temelju prijedloga i informacija pristiglih s terena, objavilo javno na komentiranje svim zainteresiranim stranama”, kaže Delić.
Balansiranje između prava
Dodaje da je najveći izazov bila potreba usklađivanja različitih interesa radnika i poslodavaca, kao i balansiranje između prava, obveza i potreba suvremenog tržišta rada.
“Važno je napomenuti da Prednacrt Zakona preuzima pravne akte Europske unije, dakle usklađen je s EU direktivama, koje se odnose na područje rada i radnih odnosa, a uvodi i niz novina: unapređenje uvjeta rada, jaču zaštitu prava i dostojanstva radnika, sigurnije radno okruženje te reguliranje novih oblika rada poput rada na daljinu, rada na izdvojenom mjestu i rada putem digitalnih platformi.”
Delića smo pitali o odredbama koje reguliraju problem rada “na crno”.
Delić: Poslodavac može uvesti fleksibilno radno vrijeme (Foto: I. L./Klix.ba)
Istaknuo je da kontrolu provode inspektori rada Federalne uprave za inspekcijske poslove i županijskih uprava.
“Oni u okviru nadzora u pravnim subjektima pregledavaju dokumentaciju i utvrđuju neprijavljeni rad te nalažu mjere u skladu sa zakonom radi suzbijanja takvih pojava. Važno je napomenuti da i trenutni i novi Zakon o radu predviđaju kazne za kršenje propisa iz Zakona o radu i za poslodavca kao pravni subjekt i odgovornu fizičku osobu u pravnom subjektu, ali i fizičku osobu zaposlenu u pravnom subjektu, dakle radnika”, naglašava Delić.
Na naše pitanje o mogućem uvođenju “kliznog vikenda“, odnosno otvorenoj mogućnosti biranja neradnih dana petak-subota ili subota-nedjelja, kaže da takav institut ne postoji u zakonodavstvu o radu, niti je poznat u usporednim pravnim sustavima.
“Naime, Zakon o radu je opći propis koji definira osnovna prava i obveze svih radnika u FBiH. To znači da se ne može uređivati parcijalno, niti propisivati kako će točno izgledati raspored rada kod svakog poslodavca. Postoje različite industrije, pogoni i modeli rada; od onih u kojima se radi sedam dana u tjednu, do onih u kojima se radni sati raspoređuju na pet ili šest dana”, kaže Delić.
24 sata odmora
Zakon ne određuje koji su konkretno slobodni dani, već samo propisuje da radnik mora imati minimalno 24 sata odmora tijekom radnog tjedna.
“Način rasporeda radnih i slobodnih dana, odnosno plan rada, uređuje se internim aktima poslodavca, pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu. Dakle, ukoliko poslodavac nema definiran raspored rada pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom, dužan je u ugovoru o radu navesti radno vrijeme svakog pojedinačnog radnika. Ukoliko je raspored rada propisan pravilnikom, onda nije obveza da se isto navodi u ugovoru o radu”, objašnjava Delić.
Ukoliko poslodavac ne poštuje pravo radnika na minimalni tjedni odmor, radnik ima pravo prijaviti takvo kršenje inspekciji rada.
Pauza za vjerske potrebe i četiri dana za praznike
Prednacrtom Zakona o radu propisuje se da je poslodavac dužan, na zahtjev radnika, omogućiti odmor (pauzu) radi zadovoljavanja vjerskih potreba, u trajanju do 60 minuta jedan dan tijekom radnog tjedna, ne dnevno, a to vrijeme se uračunava u radno vrijeme.
“Ova odredba usklađena je s europskim konvencijama koje obvezuju zakonodavce da prepoznaju vjerske i tradicijske potrebe radnika. Pored pauze, u novom Zakonu o radu predviđeno je i definiranje četiri dana odsustva koje radnici mogu koristiti za vjerske i tradicijske praznike tijekom godine, a na temelju osobnog zahtjeva poslodavcu”, ističe Delić.
Ovaj institut i sada postoji, ali nije bio obvezujući jer su poslodavci sami odlučivali hoće li odobriti takav zahtjev.
Novi Zakon uvodi iskorak u tom smislu jer predviđa da poslodavac mora uvažiti zahtjev radnika, u skladu s rasporedom rada u njegovoj organizaciji.
Osim toga, Prednacrt Zakona ne propisuje obvezno uvođenje fleksibilnog radnog vremena, ali ostavlja mogućnost da poslodavac to uvede.
“Raspored radnog vremena može se utvrditi kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, zavisno od potreba poslodavca i dogovora sa sindikatom ili radnicima. Važno je naglasiti da je Zakon o radu osnovni zakon i da on ne može detaljno uređivati svaku profesiju ili područje pojedinačno. Da bi to bilo moguće, zakon bi morao posebno propisivati pravila za policajce, zdravstvene radnike, novinare, kuhare, pekare i mnoge druge djelatnosti. Zakon o radu zato postavlja temelje i definira osnovna prava i obveze radnika i poslodavaca, dok se specifičnosti svake djelatnosti dalje uređuju internim aktima i kolektivnim ugovorima”, zaključuje Delić.
Scena.ba