Šef Izaslanstva Europske unije i specijalni predstavnik EU-a u Bosni i Hercegovini, veleposlanik Luigi Soreca, poručio je kako je današnje usvajanje Reformske agende na sjednici Vijeća ministara važan iskorak na europskom putu naše zemlje.
“Današnja događanja istinski su dobrodošla za BiH. Usvajanje Reformske agende potvrđuje da je europski put zajednički okvir unutar kojeg politički akteri djeluju za dobrobit svih građana”, napisao je Soreca na društvenim mrežama.
Prema njegovim riječima, Europska komisija će sada analizirati dokument kako bi provjerila njegovu usklađenost s europskim standardima. Ako dokument dobije pozitivno mišljenje Komisije i suglasnost država članica, Bosna i Hercegovina će se kvalificirati za povlačenje 976,6 milijuna eura iz Plana rasta EU, u zamjenu za provođenje reformi.
“To predstavlja značajan potencijalni poticaj za investicije, zapošljavanje i ekonomski rast. Kao što je povjerenica Marta Kos nedavno naglasila, Plan rasta nudi jedinstvenu priliku za transformaciju zemlje – od izgradnje cesta, povoljnijih energenata, do boljeg i bržeg interneta. EU ostaje snažan partner i vjeran prijatelj BiH”, poručio je Soreca.
Podsjetimo, Reformska agenda je na današnjoj telefonskoj sjednici dobila potporu i od ministara SNSD-a Srđana Amidžića i Staše Košarca, iako su u ranijim pokušajima odbijali glasati “za”. Time je ispoštovan i krajnji rok koji je Europska unija postavila pred vlasti u BiH, čime je izbjegnuto gubljenje novih 108 milijuna eura iz ovog paketa.
BiH je ranije, zbog probijanja rokova, već ostala bez prvog tranše sredstava od 108 milijuna eura, dok je ukupna alokacija za našu zemlju u početku iznosila milijardu eura. S obzirom na ranija oduzimanja, BiH će sada moći računati na nešto manje od 900 milijuna eura, pod uvjetom da Europska komisija prihvati današnje odluke.
Vrijedi podsjetiti da je prvi pokušaj usvajanja Reformske agende bio još sredinom prošle godine, kada je Vijeće ministara usvojilo 111 od 113 točaka, dok dvije sporne – koje su se odnosile na funkcioniranje Ustavnog suda BiH i entitetski veto u Vijeću za državnu pomoć – nisu bile usuglašene. Za sada ostaje nepoznato jesu li ove točke konačno riješene u verziji dokumenta usvojenoj danas, budući da ona nije javno objavljena.
Plan rasta EU za Zapadni Balkan ukupno je vrijedan šest milijardi eura, a osim BiH, korisnici su Srbija, Crna Gora, Albanija, Sjeverna Makedonija i Kosovo, koji su svoje dokumente poslali još prošle godine i već povlače sredstva.
Scena.ba