Pitanje koliko će građana izaći na prijevremene izbore postaje gotovo sporedno kada je svakim danom sve manje onih koji uopće ostaju u zemlji. Odlazak mladih postao je gorući problem čitave države, a nadležni ga i dalje zanemaruju. Mladi masovno odlaze upravo zbog političke nestabilnosti, nacionalnih tenzija i sustava koji im ne nudi nikakvu perspektivu. Ipak, postoje i izuzeci – rijetki su oni koji se odluče na povratak.
Zanimljiv je podatak da se, uslijed globalnih kriza, podjela i ratova, pojedini državljani BiH vraćaju iz inozemstva. Tijekom prvih devet mjeseci ove godine u Tuzlansku županiju vratilo se više od 130 učenika povratnika, uglavnom iz Njemačke, Slovenije i Sjedinjenih Američkih Država. Procjenjuje se da bi se u sljedećih pet godina oko 32.000 ljudi moglo vratiti u Bosnu i Hercegovinu.
“Ti su ljudi prepoznali nakon boravka u bijelom svijetu neku vrijednost, potencijale, budućnost koju imamo mi u BiH. To je vrlo ohrabrujuće”, kaže akademik Esad Duraković.
Ipak, broj onih koji napuštaju zemlju i dalje je drastično veći. U razdoblju od 2013. do 2025. godine Bosnu i Hercegovinu napustilo je oko 450.000 ljudi. Velik broj njih ne planira povratak.
Jedan od njih je i Adi Branković, koji govori o razlozima zbog kojih ne vidi budućnost u BiH.
“Odlazak nije bio lak, ali kad shvatiš da ovdje nemaš šanse, ne možeš više čekati. Ne planiram se vratiti, jer ne vjerujem da će se ovdje nešto promijeniti“, kaže Branković.
Stručnjaci ističu da je odlazak najizraženiji upravo u najproduktivnijoj dobi. Prema izvještaju Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda iz 2021. godine, čak 47% mladih razmišlja o odlasku – 23% privremeno, a 24% trajno.
“I dalje vrlo često ispraćamo našu mladost na aerodromima, autobusnim stajalištima širom BiH. Pokazatelji su vrlo jasni – mi svaki dan gubimo naše stanovništvo, najsposobnije, koje je u velikom postotku završilo tercijarnu ili sekundarnu razinu obrazovanja, i onda svoje znanje pružaju zemljama zapadne Europe – Njemačkoj, Austriji, Češkoj, Sloveniji”, ističe demograf Amer Osmić.
Masovni odlasci imaju ozbiljne posljedice po društvo i državu – urušavaju natalitet, demografsku strukturu, ekonomski rast i razvoj. Prema studiji Instituta za razvoj i inovacije, BiH godišnje gubi 1,5 milijardi eura zbog emigracije mladih. Istodobno, u zemlji se ne smanjuju političke i nacionalne tenzije, niti se suzbija korupcija i nepotizam – razlozi koji se najčešće navode za odlazak.
“Ljudi ne razmišljaju o plaćama, pozicijama u društvu, već misle samo da ne puca i da ne bude rata. U te okolnosti da se vrate ljudi u BiH? Nemojte se zavaravati da ljudi iz BiH odlaze jer ne vole svoj kućni prag, tamo gdje su odrasli, svoje pretke, jer nisu domoljubni. Ne, teška srca idu iz BiH, vole svoj kućni prag, ali jednostavno su realni”, smatra sociolog Vladimir Vasić.
Statistički podaci dodatno pojačavaju zabrinutost. Procjenjuje se da će do 2070. godine broj stanovnika BiH sa sadašnjih skoro tri milijuna pasti na svega 1,6 milijuna ljudi – većinom starijih osoba.
Scena.ba