Katolički vjernici 8. rujna slave blagdan poznat kao Mala Gospa, dan posvećen rođenju Blažene Djevice Marije, majke Isusove. Naziv “mala Marija” stoji nasuprot Velikoj Gospi, koja se obilježava 15. kolovoza u spomen Marijinog uznesenja na nebo.
Za razliku od uobičajenog crkvenog običaja prema kojem se sveci slave na dan svoje smrti, postoje tri iznimke kada se obilježava rođenje: Kristovo na Božić, Ivanovo 24. lipnja i Marijino 8. rujna. Upravo zato su ovi datumi jedinstveni u kršćanskoj liturgiji, jer povezuju tri osobe koje nose posebnu ulogu u povijesti spasenja. Jedna stara latinska poslovica to izražava slikovito: “Ivan je zvijezda, Marija je zora, a Krist je izlazak sunca.”
Premda nije zapovjedni blagdan, Mala Gospa zauzima važno mjesto u pobožnosti vjernika. Toga dana brojni hodočasnici pohode marijanska svetišta, dok se u župnim crkvama redovito slave mise.
Uz crkvenu dimenziju, blagdan je obavijen i narodnim vjerovanjima. Smatra se da upravo tada započinje prava jesen, što potvrđuje i izreka: “Gospa Mala – jesen prava.” Prema narodnoj predaji, na ovaj se dan lastavice okupljaju i kreću put juga, a njihovo kretanje simbolično se veže uz Marijin blagoslov, jer će ih vjerovalo se ponovno dovesti natrag za blagdan Blagovijesti, 25. ožujka.
Scena.ba