Sve su češće i glasnije izjave političara iz RS da u Sarajevu postoje saradnici Hamasa ili aktivne terorističke grupe. Iako ih zvaničnici iz ovog entiteta iznose u jeku aktuelne političke krize i trebaju poslužiti kao sredstvo pridobijanja simpatija Zapada, profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu Armin Kržalić shvata ih ozbiljno i na njih odgovara.
Konkretni dokazi
U razgovoru za “Avaz” kaže da ih treba sagledavati, prije svega, kroz prizmu političkog diskursa, a ne kao utemeljene sigurnosne procjene. Kržalić dodaje da takve tvrdnje, koje se često iznose bez konkretnih dokaza, imaju snažnu propagandnu funkciju, da stvore sliku o Sarajevu kao sigurnosno problematičnom okruženju i državu BiH povežu s globalnim terorizmom.
Kržalić: Brojni sigurnosni aranžmani. Facebook
– U pravnom i institucionalnom smislu, Bosna i Hercegovina je članica Ujedinjenih nacija, Vijeća Evrope i partner u brojnim međunarodnim sigurnosnim aranžmanima, uključujući borbu protiv terorizma. BiH je aktivni partner u globalnoj borbi protiv terorizma i njene sigurnosne službe sarađuju s međunarodnim institucijama u ovom području. Sigurnosne službe BiH djeluju u koordinaciji s međunarodnim partnerima, a svaka eventualna pojava ekstremizma je u njihovoj nadležnosti i predmet međunarodnog nadzora. Do sada, nijedna relevantna međunarodna institucija nije Sarajevo označila kao središte ili bazu Hamasa – kaže Kržalić.
Centralne institucije
Pojašnjava da politički narativi ovog tipa služe za homogenizaciju biračkog tijela u RS, kroz stvaranje slike o stalnoj prijetnji “drugih” u BiH, dok se istovremeno takvim izjavama nastoje delegitimizirati centralne institucije BiH pred međunarodnim akterima, predstavljajući ih kao nesposobne da kontroliraju sigurnosne izazove.
Narativi kao politički instrument
– S akademskog stanovišta, radi se o klasičnom primjeru stigmatizacije političkog protivnika putem asocijacije s globalnim sigurnosnim prijetnjama, što može imati ozbiljne posljedice po društvenu koheziju i međunarodni imidž države. Ove narative treba posmatrati kao politički instrument, a ne kao vjerodostojne sigurnosne informacije. Njihova opasnost leži u tome što narušavaju ugled države, produbljuju unutrašnje podjele i otežavaju izgradnju povjerenja u demokratske institucije. Bez kredibilnih dokaza, ove izjave treba posmatrati kao politički motivisane i propagandne, a ne kao činjenice od sigurnosnog značaja – ističe Kržalić.
Scena.ba