Gospodarstvo Europske unije izgledalo bi mnogo slabije nakon pandemije bez stranih radnika, izjavila je u subotu predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde, upozorivši kreatore politika da ne smiju zanemariti ulogu migracija, iako one potiču političke napetosti.
Govoreći na godišnjem simpoziju američkih Federalnih rezervi u Wyomingu, Lagarde je naglasila da je priljev stranih radnika pomogao eurozoni da apsorbira uzastopne šokove poput naglog rasta cijena energije i rekordne inflacije, a istodobno očuva gospodarski rast i zaposlenost. Zaposlenost u eurozoni porasla je za 4,1 posto između kraja 2021. i sredine 2025., gotovo jednako kao i bruto domaći proizvod (BDP), istaknula je.
„Iako su 2022. godine činili samo oko 9 posto ukupne radne snage, strani radnici sudjelovali su s čak polovinom u njezinu rastu tijekom posljednje tri godine“, rekla je Lagarde okupljenim središnjim bankarima. Bez tog doprinosa, dodala je, „uvjeti na tržištu rada bili bi znatno zategnutiji, a proizvodnja niža“.
Njemačka i Španjolska kao primjeri
Posebno je istaknula Njemačku i Španjolsku. Prema njezinim riječima, njemački bi BDP danas bio oko 6 posto niži bez stranih radnika, dok snažan oporavak Španjolske također „uvelike duguje“ stranoj radnoj snazi. U cijeloj eurozoni zaposlenost je porasla za više od 4 posto od 2021., unatoč tome što su središnje banke provodile najagresivnije povećanje kamatnih stopa u jednoj generaciji.
Predsjednica ECB-a naglasila je da su migracije imale ključnu ulogu u ublažavanju posljedica sve manjeg nataliteta u Europi i sve izraženije sklonosti kraćem radnom vremenu. To je, kako je rekla, pomoglo tvrtkama da povećaju proizvodnju i smanje inflacijske pritiske, čak i dok su plaće zaostajale za rastom cijena.
Političke napetosti
Lagarde je pritom priznala i političku dimenziju. Neto imigracija prošle je godine povećala stanovništvo EU-a na rekordnih 450 milijuna, iako vlade od Berlina do Rima pod pritiskom birača sve više skreću prema ograničavanju novih dolazaka, što je posljedica jačanja krajnje desnice.
„Migracije bi, u načelu, mogle imati ključnu ulogu u ublažavanju manjka radne snage kako domaće stanovništvo stari“, rekla je Lagarde. „No političko-ekonomski pritisci mogli bi sve više ograničavati priljeve.“
Na kraju je istaknula da se tržište rada u Europi iz posljednjih šokova izvuklo u „neočekivano dobrom stanju“. No upozorila je da se ne smije pretpostaviti kako će taj trend trajati: demografski pad, politički otpor i promjene u preferencijama radnika i dalje prijete otpornosti eurozone.
Scena.ba