Životni troškovi u Bosni i Hercegovini svakim su danom sve veći, a hrana je poskupjela najviše.
Centralna banka Bosne i Hercegovine procijenila je godišnju temeljnu inflaciju za prvih šest mjeseci ove godine na 4,24 posto. U lipnju su inflacijski pritisci ojačali, što se očituje u prosječnim potrošačkim cijenama u uslužnom sektoru. Kako preživjeti mjesec s minimalnom plaćom?
Minimalna mirovina znači i minimalnu nabavu, što potvrđuje i umirovljenica Amela Nikšić. Kako uštedjeti s 599 KM mjesečno?
“Snalazimo se svakako, pogotovo mi umirovljenici. Ali opet se kupi, koliko se može. Sama sam pa mogu količinski manje uzeti”, kaže ona. I drugi anketirani sugovornici u prilogu Federalne televizije kupuju manje količine.
“Koliko imam, toliko ću kupiti”, “Cijene su katastrofa”, “Skupo jest, ali preživljavamo. Bome, nije lako”, poručili su.
Da je tako, govore i brojke.
Sindikalna potrošačka košarica u srpnju ove godine iznosila je 3.202 KM, dok je prije pet godina bila 1.822 KM. U to je vrijeme prosječna plaća bila 935 KM, a sada iznosi 1.590 KM. Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, prosječne cijene hrane i bezalkoholnih pića u lipnju ove godine porasle su za gotovo 60 posto u odnosu na 2015. godinu.
“Kada pogledamo osnovne namirnice koje građani svakodnevno kupuju, prosječne cijene kruha i pilećeg mesa veće su za više od 60 posto. Riža, mlijeko, sir i jaja poskupjeli su za oko 55 posto, dok su mliječni proizvodi, poput maslaca i mladog sira, skuplji za 65 do čak 95 posto”, ističe Lejla Aganović, stručna suradnica za odnose s javnošću u Agenciji za statistiku Bosne i Hercegovine.
Što se tiče ostalih namirnica široke potrošnje, kava je skuplja za 120 posto, dok su prosječne cijene voća poput krušaka, trešanja, višanja i jagoda porasle za 150 do skoro 185 posto.
“Kupovalo se više prije pet-šest godina. Roba je bila jeftinija. Bile su i plaće drugačije. Imalo se više novca”, kaže trgovkinja Muratka Banda.
Rastu cijena, čini se, ne nazire se kraj.
“Još će biti skuplja jaja. Cijene su katastrofa, kažu da je zbog manjka hrane”, priča trgovkinja Zineta Došlić.
Zato je važno, naglašava struka, ulagati u domaću proizvodnju.
“Najbitniji i dugoročno jedini održivi model jest da razvijamo domaću proizvodnju iz koje ćemo smanjiti dio izdataka koje dajemo kroz uvoz proizvoda”, kaže profesor na UNZE-u Željko Rička.
Država mora odgovoriti adekvatnim mjerama. Na polovici smo godine, a stopa inflacije je već 4,6 posto.
“Mi se politički možemo svađati do sudnjeg dana, a suština je da gospodarstvo to ne može trpjeti i zato imamo pad izvoza, pad gospodarskih aktivnosti, zatvaranje tvornica. A to je zadnja stvar koja treba građanima Bosne i Hercegovine”, zaključuje ekonomski analitičar Zoran Pavlović.
A potrebne su im plaće i primanja koja mogu pratiti sve veće troškove života kako bi živjeli život dostojan čovjeka.
Scena.ba