Analize jasno upućuju na nepovoljan odnos broja radnika prema broju umirovljenika.
U samo deset godina broj umirovljenika u BiH povećan je za više od 100.000. Prema podacima koje su Nezavisne novine dobile iz Agencije za statistiku BiH, u 2014. smo imali ukupno 640.560 korisnika mirovina. Deset godina poslije, u prosincu 2024. godine, prema informacijama nadležnih entitetskih fondova, imali smo ukupno oko 742.000 umirovljenika. Adnan Smailbegović, predsjednik Udruge poslodavaca FBiH, ističe da je istraživao kakvo je stanje kod nas i u ostalim zemljama.
Kod nas je, ističe, odnos vrlo nepovoljan jer 1,15 radnika, kako kaže, radi za jednog umirovljenika (115 radnika na 100 umirovljenika).
– Prema podacima do kojih sam došao, jedino je u Rumunjskoj lošiji odnos i iznosi 1,09 radnika na jednog umirovljenika. Ima zemalja koje imaju više od tri radnika na jednog umirovljenika. Ali, europski prosjek je 1,7 – objašnjava Smailbegović u izjavi za Nezavisne novine. Prema njegovim riječima, da bi dosegnula europski prosjek, FBiH nedostaje između 200.000 i 220.000 radnika.
– Mi imamo zaista nepovoljnu sliku i, naravno, da se netko ozbiljno bavi time, bili bi napravljeni značajni pomaci tako da se zaposle novi ljudi. Međutim, trebamo ih imati gdje zaposliti, ali i da imamo koga zaposliti. Dakle, situacija je vrlo zabrinjavajuća. U FBiH se sada događa da imamo dva nova umirovljenika na novog zaposlenog. A ni demografija nam ne ide na ruku – rekao je Smailbegović. I ekonomisti poručuju da rast broja umirovljenika ne prati rast zaposlenosti i ukupne ekonomske aktivnosti, ali, kako dodaju, veći problem za sustav je veliki broj ranije umirovljenih povlaštenih kategorija, gdje doprinosi nikada nisu uplaćeni razmjerno njihovim kasnijim mirovinama.
– Također, mnoga druga radna mjesta u javnom sektoru nagrađena su enormno visokim mirovinama za bh. standard i to je proporcionalno veće i nepravednije opterećenje za sustav nametnuto političkom voljom u odnosu na “obične” umirovljenike koji su uredno plaćali sve doprinose cijelog radnog vijeka i ne smije ih se doživljavati kao teret ili kažnjavati jer je netko radi kupnje glasova stvorio nerealne obveze koje sada nije u stanju izmiriti – kaže za Nezavisne novine ekonomski analitičar Igor Gavran.
Scena.ba