Kineski premijer Li Qiang pozvao je svjetske lidere da osnuju globalno tijelo za umjetnu inteligenciju (AI) koje bi ublažilo rastuće rizike povezane s ovom tehnologijom i spriječilo dominaciju nekolicine zemalja ili korporacija. Na konferenciji o umjetnoj inteligenciji u Šangaju, Li je naglasio važnost međunarodne suradnje i razmjene u području AI-ja, dodajući da bi Kina trebala igrati vodeću ulogu u toj globalnoj inicijativi.
Njegove izjave dolaze neposredno nakon što su Sjedinjene Američke Države predstavile vlastiti akcijski plan za umjetnu inteligenciju, čiji je cilj osigurati američku dominaciju u budućem razvoju ove tehnologije. Američki plan fokusira se na ukidanje regulatornih prepreka, pojednostavljenje procedura za odobrenje podatkovnih centara, proizvodnju čipova i energetsku infrastrukturu, kao i na postavljanje američkog hardvera i softvera kao globalnog standarda za umjetnu inteligenciju.
Premijer Li upozorio je da su ključni resursi i kapaciteti trenutačno koncentrirani u rukama malog broja zemalja i tvrtki. Dodao je da bi uz daljnju tehnološku koncentraciju, kontrole i ograničenja, AI mogao postati ekskluzivna tehnologija dostupna samo ograničenom krugu globalnih aktera, čime bi se dodatno povećala neravnoteža u pristupu znanju i razvoju. Posebno je naglasio kako je nedostatak AI čipova ozbiljan usporavajući čimbenik za Kinu, što potvrđuje ovisnost kineskog AI sektora o uvozu naprednih poluvodiča.
Ovakav poziv Kine dolazi u trenutku kada raste geopolitička napetost oko tehnološke dominacije, osobito u kontekstu umjetne inteligencije i strateških resursa poput naprednih čipova i računalnih kapaciteta. Kina pokušava pozicionirati sebe kao protivtežu američkom modelu razvoja AI-ja, koji se oslanja na tržišno vođenu deregulaciju, privatni sektor i tehnološki suverenitet.
Trenutačno, SAD drži vodeću poziciju u razvoju najnaprednijih AI modela, uključujući sustave koje razvijaju kompanije poput OpenAI, Google DeepMind i Anthropic. Istovremeno, Kina razvija vlastite modele poput Baiduovog Ernieja, Alibabinog Qwen-a i Tencentovog Hunyuan-a, ali njihova globalna vidljivost i primjena još uvijek ne dosežu američku razinu, dijelom i zbog restrikcija u pristupu vrhunskim čipovima i cloud infrastrukturi.
Peking je već ranije predložio osnivanje globalnog foruma za regulaciju umjetne inteligencije pod okriljem Ujedinjenih naroda, no prijedlog nije naišao na širu potporu, prvenstveno zbog nepovjerenja prema kineskom pristupu digitalnim pravima, cenzuri i nadzoru.
Istodobno, Europska unija razvija vlastiti regulatorni okvir kroz Zakon o umjetnoj inteligenciji (AI Act), koji se temelji na načelima sigurnosti, transparentnosti i zaštite temeljnih prava, pokušavajući zauzeti srednji put između američke deregulacije i kineske centralizacije.
Poziv na multilateralnu suradnju u razvoju i nadzoru umjetne inteligencije reflektira širi globalni interes za uspostavom međunarodnih normi, koje bi mogle spriječiti zloupotrebu AI sustava u vojne, političke ili autoritarne svrhe. Međutim, duboke razlike u tehnološkim kapacitetima, pristupima podacima i regulatornim filozofijama ostaju ključna prepreka formiranju jedinstvenog globalnog AI tijela u bliskoj budućnosti.