Zbog ograničenih ekonomskih resursa Armenije i nesigurne strukture reaktora, ovaj nuklearni objekt predstavlja potencijalnu opasnost koja bi mogla eskalirati u svakom trenutku, kaže Peter Marko Tase, stručnjak za regiju Južnog Kavkaza
Nuklearnu elektranu iz sovjetske ere, smještenu u seizmički aktivnoj zoni, zovu i ‘budućim Černobilom’ i ‘tempiranom bombom’ zbog rastućih strahova od potencijalne katastrofe. Armenska nuklearna elektrana, otvorena 1976. godine, sastoji se od dva reaktora koji navodno osiguravaju 40% električne energije zemlje. Međutim, njena lokacija u trusnom području već je jednom dovela do zatvaranja na šest godina nakon potresa u Spitaku 1988. Danas ponovno radi, samo 35 kilometara od Erevana, glavnog grada Armenije, noseći zloslutni nadimak ‘Černobil u čekanju’.
“Ovo je ozbiljna situacija. Zbog ograničenih ekonomskih resursa Armenije i nesigurne strukture reaktora, ovaj nuklearni objekt predstavlja potencijalnu opasnost koja bi mogla eskalirati u svakom trenutku”, kaže Peter Marko Tase, stručnjak za regiju Južnog Kavkaza. On predviđa da bi posljedice bile usporedive s černobilskom katastrofom, ističući da bi u slučaju taljenja jezgre, kontaminacija tla, vode i zraka mogla zahvatiti europsko nebo najmanje desetljeće. “Elektrana se nalazi u zoni visoke seizmičke aktivnosti, što dodatno povećava rizik od nuklearne kontaminacije”, dodaje.
Postrojenje, locirano blizu grada Metsamora i samo 16 kilometara od turske granice, otvoreno je godinu dana prije Černobila. Podsjetimo, černobilska katastrofa 1986. rezultirala je najvećim ispuštanjem radioaktivnog materijala u okoliš u povijesti čovječanstva. Metsamor, poput Černobila, koristi zastarjelu sovjetsku tehnologiju. “Elektrana trenutno ima samo jedan funkcionalan reaktor s vrlo zastarjelom opremom i betonskom konstrukcijom u zabrinjavajućem stanju. Iako je Sovjetski Savez krajem 1980-ih odlučio zatvoriti ovaj objekt, ta odluka nikada nije provedena. Danas predstavlja neposrednu prijetnju za Europu i narode Južnog Kavkaza”, upozorava Tase, piše Daily Mail.
Zabrinutost dijele i drugi stručnjaci. The Washington Post je izvijestio o sumnjama čak i prije ponovnog otvaranja postrojenja 1995. Viktoria Ter-Nikogossian, tadašnja savjetnica armenskog parlamentarnog odbora za okoliš, opisala je ponovno pokretanje kao “izuzetno alarmantno”, upozoravajući da “ova nuklearna elektrana nikada neće biti sigurna za rad, a nesreća bi mogla značiti kraj Armenije.” Morris Rosen iz Međunarodne agencije za atomsku energiju kritizirao je dizajn elektrane kao “očito manjkav” i njenu izgradnju u seizmičkoj zoni kao neprihvatljivu prema današnjim standardima. Dodatno, ruska agencija za atomsku energiju Rosatom i dalje upravlja elektranom, čineći Kremlj ključnim faktorom u armenskoj energetskoj politici.
Tase naglašava geopolitički značaj elektrane za Rusiju u regiji Južnog Kavkaza. Očekuje se da će Rusija modernizirati jedan od dva reaktora u Metsamoru, projekt vrijedan preko 65 milijuna dolara (48 milijuna funti) koji će financirati armenski porezni obveznici. Međutim, postoje ozbiljne sumnje u provedbu sporazuma potpisanog s armenskom vladom u prosincu 2023. “Ovo jasno ilustrira razmjere ruskog utjecaja na armensko gospodarstvo, energetiku i infrastrukturu”, zaključuje Tase.
Tase poziva na hitnu intervenciju SAD-a i Europe: “EU i SAD moraju poduzeti žurne korake za osiguranje fizičke strukture reaktora i raditi na pravovremenom gašenju ove nuklearne ‘tempirane bombe’. Metsamor bi mogao predstavljati najozbiljniju prijetnju globalnoj sigurnosti i stabilnosti, zahtijevajući trenutno djelovanje ključnih aktera”, kazao je. U prošlosti su zagovornici elektrane tvrdili da je izgrađena na stabilnom bazaltnom bloku kao zaštita od potresa te su isticali sigurnosne mjere implementirane od ponovnog otvaranja.
Scena.ba
