Iako su se kroz povijest spominjale legende o “prokletstvu faraona” ili tajanstvenim smrtima arheologa, moderna znanost danas gleda na te događaje iz potpuno nove perspektive – one u kojoj se u samom uzroku tragedije možda krije nada za spas.
Sve je počelo dvadesetih godina prošlog stoljeća, nakon što su arheolozi otvorili grobnicu egipatskog faraona Tutankamona, a niz misterioznih smrti bio je pripisan staroj kletvi. Slično se dogodilo i sedamdesetih, kada su znanstvenici istraživali grobnicu poljskog kralja Kazimira IV. – od dvanaest članova tima, čak deset ih je preminulo u kratkom razdoblju. U pozadini tih slučajeva zapravo je bila prisutna gljivica Aspergillus flavus, poznata po tome da udišući njezine spore može doći do ozbiljnih infekcija pluća.
No znanstvenici sa Sveučilišta u Pennsylvaniji sada su ovoj opasnoj gljivici dali sasvim novu ulogu. Njihova nedavna studija, objavljena u časopisu Nature Chemical Biology, pokazuje da se isti mikroorganizam koji je nekoć izazivao strah, može genetski modificirati i iskoristiti kao učinkovito oružje protiv leukemije.
Voditeljica istraživanja, profesorica Sherry Gao, istaknula je da priroda još uvijek skriva nebrojene potencijalne lijekove – baš kao što su gljivice čovječanstvu dale i prvi antibiotik, penicilin. Njezin tim je iz Aspergillus flavusa izolirao četiri specifične molekule, poznate kao RiPP-ovi, koje su pokazale snažno djelovanje na stanice leukemije – u nekim slučajevima jednako učinkovito kao postojeći lijekovi koji imaju odobrenje američke FDA.
[Foto: Pexels]
Nevjerojatno istraživanje
Međutim, znanstvenici se suočavaju s nizom izazova. Izolacija i pročišćavanje ovih spojeva vrlo je kompleksan proces, a osim toga, molekularni mehanizmi kroz koje gljive stvaraju RiPP-ove još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni. I dok su bakterijski RiPP-ovi već dobro istraženi, oni gljivični još uvijek su u sjeni – dijelom i zbog toga što su se ranije krivo klasificirali ili zanemarivali.
Ova otkrića ponovno potvrđuju da se mnoge tajne učinkovitih lijekova i dalje nalaze u prirodi – skrivenim među gljivicama, bakterijama, biljkama ili drugim organizmima koji nas okružuju.
Unatoč tome, glavna autorica studije Qiuyue Nie smatra da se radi o golemoj, još nedovoljno istraženoj riznici prirodnih spojeva, s velikim potencijalom za razvoj novih terapija. Upravo ta složenost sinteze čini te molekule biološki moćnima, prenosi New York Post.
Ova otkrića ponovno potvrđuju da se mnoge tajne učinkovitih lijekova i dalje nalaze u prirodi – skrivenim među gljivicama, bakterijama, biljkama ili drugim organizmima koji nas okružuju.
„Priroda je naša najveća i najstarija ljekarna“, zaključuje profesorica Gao. „Samo trebamo naučiti kako joj postaviti prava pitanja.“