Mnogi kritičari uklanjanja izumiranja tvrde da bi se ogromne svote novca uložene u projekt mogle bolje potrošiti negdje drugdje te da bi uzgoj i razmnožavanje hibridnih stvorenja moglo ugroziti žive životinje koje se koriste kao surogati.
Vrsta vuka koja je izumrla prije otprilike 12.500 godina ponovno živi kao “prva uspješno de-izumrla životinja”, objavila je biotehnološka tvrtka Colossal Biosciences sa sjedištem u Dallasu. Strahovuk, populariziran u seriji „Igra prijestolja“ tako opet postoji, mada ne još u onim svojim izvornim karakteristikama. Znanstvenici su stvorili tri mladunca strahovuka koristeći drevni DNK iz fosila, tehnologiju kloniranja i uređivanja gena kako bi promijenili gene sivog vuka, najbližeg živućeg rođaka pretpovijesnog strahovuka, objavila je tvrtka u ponedjeljak. Rezultat je u biti hibridna vrsta slična izgledom svojim izumrlim genetskim precima.
Strahovuk, Aenocyon dirus, koji je bio inspiracija za strašnog psa koji se pojavljuje u HBO TV seriji “Igra prijestolja”, bio je vrhunski grabežljivac koji je nekoć lutao Sjevernom Amerikom. Strahovukovi su veći od sivih vukova i “imali su malo širu glavu, svijetlo gusto krzno i jaču čeljust”, rekla je tvrtka.
Colossal radi i na oživljavanju mamuta, dodoa i tasmanijskog tigra od 2021., ali tvrtka nije prethodno objavila ništa o svom radu na strahovukovima. “Ova ogromna prekretnica prvi je od brojnih primjera koji pokazuju da naš tehnološki skup za uklanjanje izumiranja funkcionira”, rekao je Ben Lamm, suosnivač i izvršni direktor Colossala, u priopćenju za javnost. “Naš tim uzeo je DNK iz zuba starog 13.000 godina i lubanje stare 72.000 godine i napravio zdrave štence strahovuka.”
Tri strahovuka sada žive na nepoznatoj lokaciji od 2000 hektara ograđenoj tri metra visokom ogradom, gdje ih nadzire sigurnosno osoblje, dronovi i kamere uživo. Colossal je rekao da je objekt certificirao American Humane Society i da je registriran u američkom Ministarstvu poljoprivrede. Koristeći drevnu DNK ekstrahiranu iz dva fosila strahovuka, Colossalovi znanstvenici i suradnici rekli su da su uspjeli sastaviti dva visokokvalitetna genoma Aenocyon dirus ili potpune skupove genetskih informacija.
Tim je usporedio genome s genomima živih kanida kao što su vukovi, šakali i lisice kako bi identificirali genetske varijante za osobine specifične za strahovukove, poput bijele dlake i dužeg, gustog krzna. Tvrtka je potom upotrijebila informacije iz genetske analize za promjenu stanica sivog vuka, napravivši 20 izmjena u 14 gena prije nego što je klonirala stanične linije koje najviše obećavaju i prenijela ih u jajašca donora, navodi se u priopćenju za javnost. “Zdravi embriji u razvoju potom su prebačeni u surogate za međuvrstsku trudnoću”, s tri trudnoće koje su dovele do rođenja prve izumrle vrste, otkrio je Colossal u svojoj izjavi. Tvrtka je potvrdila za CNN da je koristila domaće pse – posebno velike, mješance – kao surogate.
Dva muška mladunčeta strašnog vuka Romul i Rem rođena su 1. listopada 2024., dok je ženka rođena 30. siječnja 2025., prema Colossal Biosciences. Kako bi postigla svoj cilj, tvrtka je u biti stvorila hibridni genom koristeći CRISPR tehnologiju kako bi izrezala određene varijante gena sivog vuka i zamijenila ih osobinama koje se povezuju sa strahovucima, rekao je Love Dalén, profesor evolucijske genomike sa sjedištem u Centru za paleogenetiku na Sveučilištu u Stockholmu i savjetnik Colossala. “Nema tajne da je u cijelom genomu ovo 99,9% sivi vuk. U znanstvenoj će se zajednici raspravljati o tome koliko gena treba promijeniti da bi se napravio strahovuk, ali to je zapravo filozofsko pitanje”, rekao je Dalén.
“Nosi strahovučje gene, a ti geni čine da izgleda više kao strahovuk nego bilo što što smo vidjeli u posljednjih 13.000 godina. I to je jako cool”, dodao je. Dalén, koji je rekao da je bio “malo” uključen u analizu genoma strašnih vukova, ali nije osobno upoznao mladunce strahovukova niti je bio uključen u proces uređivanja gena ili kloniranja, rekao je da je rad znanstvenika “veliki korak” u odnosu na sve što je u prošlosti učinjeno na terenu. “Način na koji ja to vidim jest da su uskrsnuli fenotip strahovuka (fenotip su vidljive osobine vrste op.a.) i znamo iz genoma da su vjerojatno pomalo nalikovali ovim dobivenim vukovima. Za mene to je strahovuk u tom smislu”, rekao je.
Colossal je prikupio najmanje 435 milijuna dolara otkako su Lamm, poduzetnik, i genetičar sa Sveučilišta Harvard George Church osnovali tvrtku u rujnu 2021. i prvi put najavili planove za oživljavanje mamuta. Taj je pothvat trajao dulje nego što je Lamm isprva predviđao, a tvrtka je rekla da je na putu da predstavi prvu mladunčad vunenog mamuta 2028. godine. Tvrtka se nada da iste tehnologije koje su stvorile strahovuka mogu izravno pomoći i ugroženim životinjama. Colossal je u ponedjeljak priopćio da je proizveo dva legla kloniranih crvenih vukova, najugroženije vrste vukova, koristeći novi, manje invazivni pristup kloniranju razvijen tijekom istraživanja strahovukova.
Mnogi kritičari uklanjanja izumiranja tvrde da bi se goleme svote novca uložene u projekt mogle bolje potrošiti negdje drugdje te da bi uzgoj i razmnožavanje hibridnih stvorenja moglo ugroziti žive životinje koje se koriste kao surogati. Međutim, Christopher Preston, profesor filozofije okoliša na Sveučilištu Montana, rekao je da se čini da Colossal obraća pozornost na pitanja dobrobiti životinja, ističući veličinu objekta i potporu Američkog humanog društva. “Colossal je poduzeo promišljene mjere opreza kako bi spriječio bilo kakve neželjene genetske posljedice svojih izmjena, eliminirajući rizične izmjene za koje se zna da su povezane s lošim ishodima”, dodao je.
No rekao je da je teško zamisliti da strahovukovi igraju ulogu u sadašnjem ekosustavu, što je rezultat za koji tvrtka kaže da je krajnji cilj njezinih napora da stvori genetski modificirane mamute. “U državama poput Montane trenutno imamo problema s održavanjem zdrave populacije sivih vukova na kopnu usprkos pojačanom političkom protivljenju”, rekao je Preston. “Teško je zamisliti da će strahovuci ikada biti pušteni i preuzeti ekološku ulogu. Dakle, mislim da je važno zapitati se kakvu će ulogu imati nove životinje.”