George M. Whitesides, glavni autor studije i profesor kemijske biologije, ističe da je pitanje podrijetla života još uvijek veliko neodgovoreno pitanje u kemiji.
Ranije teorije sugerirale su da su se osnovne biomolekule formirale kombinacijom vode, elektrolita i plinova ili da je asteroid mogao donijeti ključne komponente života. Međutim, nova istraživanja ukazuju da su udari groma mogli biti ključni za stvaranje tih prvih molekula. Munje su mogle pružiti potrebne plinove poput ugljika i dušika koji su omogućili životnim strukturama da prežive.
Tim s Harvarda proveo je eksperiment s plazmom, četvrtim agregatnim stanjem materije, kako bi proučio kako munje utječu na kemijski sastav. Ovaj eksperiment simulirao je uvjete na pretpovijesnoj Zemlji i otkrio da udari munje mogu transformirati ugljični dioksid i dušik u visoko reaktivne spojeve, poput ugljičnog monoksida, mravlje kiseline, nitrata, nitrita i amonijevih iona.
Dosad neviđena teorija
Ovo otkriće ne samo da nudi nova saznanja o početku života na Zemlji, već može imati značajnu primjenu u traženju života izvan naše planete. Munje su zabilježene na Jupiteru i Saturnu, a istraživanje plazme može pomoći u simuliranju uvjeta na različitim planetima te u proučavanju kemijskih reakcija izazvanih plazmom.
Osim toga, ovo istraživanje može biti korisno za razvoj novih, ekološki prihvatljivih metoda proizvodnje kemikalija. Prema Haihui Joy Jiang, glavnom autoru studije, plazma može poslužiti kao alat za stvaranje zelenih kemijskih procesa, uključujući proizvodnju gnojiva.Ova nova saznanja ne samo da dodaju vrijedne informacije o povijesti našeg planeta, već otvaraju vrata za daljnja istraživanja u svemiru i u održivom razvoju tehnologije, prenosi New York Post.