MethaneSAT će kružiti oko Zemlje 15 puta dnevno na visini od 590 km i prikupljati podatke u pojasu od 200 km. Po prvi put trebali bi se dobiti empirijski podaci o crpilištima nafte i plina u svijetu
U orbitu je prošli tjedan uspješno lansiran satelit MethaneSAT koji ima sasvim poseban i nadasve koristan zadatak. Naime, ovaj je satelit opremljen za praćenje razina metana u atmosferi, a to će činiti kružeći oko Zemlje na visini od otprilike 500 km. I to bez obzira na to odakle metan dolazi – sa životinjskih ili poljoprivrednih farmi ili od proizvođača nafte i plina. Pratit će oko 80 posto svjetske proizvodnje ovih konvencionalnih energenata, odnosno njihove emisije metana. Svrha je MethaneSAT-a stoga jasna, državnim tijelima i gospodarstvu morao bi pomoći da lociraju glavne izvore metana i tako pomoći da se oni barem obuzdaju ako već ne i ugase.
Satelit je stajao 88 milijuna dolara, a novac su prikupili Environmental Defense Fund, američka nevladina organizacija i novozelandska svemirska agencija, čija će to biti prva znanstvena misija. Donaciju od 100 milijuna dolara dao je Bezos Earth Fund koji, dakako, financira sam Jeff Bezos, najbogatiji čovjek na svijetu. Glavna je znanstvenica ove misije dr. Sara Mikaloff-Fletcher s američkog National Institute of Water and Atmospheric Research (NIWA), stručnjakinja za ugljik. U misiji surađuje i Google pa će operatori satelita podatke provlačiti kroz atmosferski model koji može prepoznati metan u zraku i locirati odakle je došao. Obećano je da će svi ti podaci biti javno dostupni. Google će uz pomoć umjetne inteligencije mapirati naftnu i plinsku infrastrukturu u svijetu kako bi se lakše identificiralo izvore onečišćenja u kojem bi prevladavao metan.
Steven Hamburg, glavni znanstvenik Environmental Defense Fund, organizacije koja je razvila satelit, kaže za Nature kako taj uređaj donosi ‘radikalnu transparentnost’, a bit će to i prvi put da znanstvenici imaju ovakvu vrstu informacije o bilo kojem od stakleničkih plinova. Metan je oko 80 puta potentniji od ugljikova dioksida kad se radi o zadržavanju topline oko Zemlje pa na njega i otpada oko 30 posto globalnog zatopljenja nakon industrijske revolucije. Iako se u atmosferi ovaj plin zadržava oko 12 godina, dok ugljikov dioksid traje stoljećima, smanjenje razine metana dalo bi zbog njegove potentnosti značajne rezultate u smanjenju globalnog zatopljenja. U Environmental Defense Fundu tvrde da bi se ta količina mogla smanjiti čak za polovicu samo u sljedećih nekoliko desetaka godina. Također upozoravaju kako bi energetska industrija, dakle eksploatacija nafte i plina, mogla sama smanjiti veliku količinu tih emisija, s malo ili praktički bez troška.