Bio je to jedan od najtežih dana za hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana. Datum je 18. studenoga 1991. godine. Javnost u Hrvatskoj je saznala za pad Vukovara. Zavladalo je beznađe. Istodobno dogodio se i masovni zločin u Škabrnji. Oba zločina imaju elemente genocida – uništenja.
Piše: Miroslav Vasilj/pogled.ba
No pola sata prije ponoći, toga istog datuma, u Ured predsjednika stiže još jedna vijest. Poslana je faksom iz Imotskoga. Riječ je o pismu kojega je predsjednik Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Mate Boban uputio Tuđmanu, a u kojem ga obavještava o utemeljenju HZHB.
U pismu koje posjeduje Pogled.ba se navodi:
„S izrazima štovanja i zahvalnosti za sve napore koje činite za obranu slobode i suverenosti Republike Hrvatske i hrvatskog naroda u cjelini, s posebnim zadovoljstvom Vas izvješćujemo o Odluci o uspostavi Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, koju smo donijeli večeras u Grudama – 18. studenoga 1991., na zajedničkoj sjednici demokratski izabranih predstavnika hercegovačke i travničke regionalne zajednice“, stoji u pismu.
Boban zatim objašnjava važnost i kontekst u kojem je donesena odluka. „Poštovani gospodine Predsjedniče, ova Odluka je povijesni čin i izraz političke volje i povijesnih težnji hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini…“, navodi Boban u zaključku kratkoga pisma.
Istodobno s pismom šalje i cjelokupnu Odluku o uspostavi HZ HB. U obrazloženju se navodi kako srpska strana stvara SAO krajine, ruši Bosnu i Hercegovinu, atakira na hrvatske prostore. „Suočeni s opasnošću koja prijeti našem narodu i cjelovitosti naših povijesnih i etničkih prostora, mi izabrani predstavnici hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini svjesni svoje povijesne odgovornosti u obrani hrvatskih etničkih i povijesnih prostora i hrvatskoga naroda u BiH osnivamo Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosna“, navodi se između ostaloga u obrazloženju.
Sjednica na kojoj je donesena Odluka zakazana je za 14.00 sati, ali je kasnila zbog spriječenosti predstavnika svih općina da dođu na vrijeme, s obzirom na pad Vukovara i događaje u Hrvatskoj. Završila je u predvečerje. Samo nekoliko sati kasnije Boban je uputio pismo Tuđmanu. Na faksimilu je vidljiv datum – studeni 1991, mjesto Imotski, vrijeme 23 sata i 31 minuta.
Dvije i pol godine kasnije u Livnu je održana posljednja sjednica Sabora Hrvatske Republike Herceg-Bosne. U svome govoru Boban koji je trebao uvjeriti zastupnike da se HRHB ugradi u Federaciju na toj sjednici upozorava na unitarističke nasrtaje bošnjačke politike. Trideset godina nakon tih događaja kao da se ništa nije promijenilo. Separatističke težnje srpske strane su i danas postojane. Unitarističke težnje bošnjačke političke su još jače. Hrvati i dalje traže ravnopravnost. A dok se unitarističko-separatističke trzavice nastavljaju BiH tone u još dublji kaos, siromaštvo i zaostalost.
