U proteklih dvadesetak mjeseci Sveučilišnu kliničku bolnicu (SKB) Mostar dobrovoljno je napustilo 145 zaposlenika, od toga 25 liječnika. Dugovi mostarske bolnice trenutno su veći od stotinu milijuna maraka, koronavirus uvelike otežava njezin rad no sve to ne sprječava vodstvo SKB-a u realizaciji ambicioznih ciljeva, pa tako ravnatelj Ante Kvesić u razgovoru za Fenu najavljuje da će se u SKB-u Mostar do kraja godine obaviti prva transplantacija srca. Govoreći o odlasku zdravstvenih djelatnika Kvesić je naveo podatak da je od 1.1.2020. godine SKB Mostar dobrovoljno napustilo 145 zaposlenika od toga pet doktora medicine, 13 specijalista i devet subspecijalista. Iako, po Kvesićevim riječima, SKB nema kadrovskih problema zbog tih odlazaka, taj podatak je zastrašujući: “Odljev visokostručnog kadra je u najmanju ruku alarmantan. Mi nemamo problem s kadrom, ali imamo ogromnu štetu. Svi ovi ljudi koji su završili specijalizacije koštali su bolnicu 150.000 maraka. Kao što sam rekao, mi nemamo problem s kadrovima, ali samo zato što smo imali mogućnost uzeti dovoljno doktora i što smo se odlučili na tu opciju”. Od ukupno 2.350 zaposlenih u SKB-u Mostar, 500 je liječnika što je za standarde na ovim prostorima, po Kvesićevim riječima, zadovoljavajuće. Još jedan veliki problem koji otežava rad, ne samo SKB-a Mostar već svih bolnica u FBiH, je nedostatak novca. “U zdravstvu ove države nema nitko tko je financijski stabilan, pa i oni koji govore da jesu, nisu. Mi smo svi u financijskim problemima. Mi godinama planiramo financijsku godinu s 10 do 15 milijuna maraka minusa, to je nešto što je realnost ove bolnice, pretpostavljam, i većine drugih bolnica u Federaciji BiH“, ističe ravnatelj SKB-a Mostar. Po njegovim riječima, u ovom trenutku dug mostarske bolnice prema dobavljačima je oko 70 milijuna maraka. Dug prema državi u zadnjih godinu dana smanjen je za 7-8 milijuna, no SKB i dalje duguje više od 50 milijuna maraka za doprinose. “Ono što je problem zdravstva je paušalni način plaćanja. Netko je izračunao koliko nam može dati i to nam da. Mi od toga moramo dati plaće, kupiti potrošni materijal i lijekove, platiti doprinose i sve ostalo. Naravno da novca uvijek fali”, ističe Kvesić. On navodi kako je ukupan dug zdravstvenih ustanova u Federaciji BiH oko 350 milijuna maraka, a da bi se taj problem riješio potrebno je usvojiti zakon o konsolidaciji javnih zdravstvenih ustanova. “Zakon je već pet-šest godina u pripremi. Ono što ja mislim da je problem tog zakona je to što sam ga ja pokrenuo. Da ga je, recimo, pokrenuo netko iz Kliničkog centra u Sarajevu davno bi bio u životu. Nisam cinik nego znam. Zakon je prošao Vladu, došao na parlament i tamo se ‘kiseli’ u ladici jer jednostavno nije klima da ga se podrži. Mi se kažnjavamo jer se političari ne mogu dogovoriti. Ja to ne prihvaćam, ali je to tako”, poručuje ravnatelj SKB-a.