U vrlo kratkom vremenu temperatura u automobilu se podigne za 20°C ukoliko je vani vruće

U parkiranom automobilu potrebno je 20 minuta da se temperatura podigne za 20°C. Ako je vanjska temperatura 40°C, u parkiranom autu će nakon sat vremena biti  68°C. Prije nego što uđete u parkirani auto prozračite ga i rashladite. U automobilu nikako ne ostavljajte djecu i kućne ljubimce. Gotovo 750 djece umrlo je u proteklom desetljeću jer su ih odgovorni ostavili u zatvorenom automobilu koji je čak u nekim slučajevima bio parkiran u hladu. Godišnje u SAD-u umre u prosjeku tridesetak djece jer su ostavljeni sami u automobilima koji se, nakon nekog vremena, pretvaraju u kipuće pećnice. POGLEDAJTE VIDEO: Mediji i društvene mreže već su godinama prepune upozorenja i propagandi da se djecu i kućne ljubimce ne ostavlja u automobilu dok se “odrađuju obveze”. Znanstveni magazin Temperatures objavio je rad u kojem tvrde kako je za dijete dovoljno provesti sat vremena u zatvorenom automobilu da to bude opasno po život. Djeca su, naime, osjetljivija na promjene temperature nego odrasli, lakše se zagriju i mnogo se teže ohlade. Također nisu u stanju napustiti automobil ukoliko im nije dobro. Znanstvenici su, uz savjete liječnika, računali kako je tjelesna temperatura od 40 Celzijusa dovoljna da potakne sve simptome toplinskog udara  koji onda mogu rezultirati prestankom rada organa, oštećenjima mozga ili smrću. Eksperimenti su napravljeni uz pomoć tri seta različitih automobila koji su naizmjence parkirani tijekom lipnja i srpnja 2014. godine u gradu Tempe u Arizoni. Bilježili su porast temperature te se bavili scenarijima na koji bi način ta temperatura utjecala na organizam djeteta. Vremenski je najdulje trebalo da se zagriju kombiji, a najmanje mali automobili tamnih boja. U prosjeku je temperatura u vozilima nakon sat vremena iznosila 46 Celzijusa, dok su volan, sjedala i prednji dio bili i topliji. Nakon sat vremena u hladu temperatura je iznosila 37 Celzijusa. Naravno, to sve ovisi o temperaturi vani. Što je ona viša, to će i temperatura u autu biti viša. Nakon sat vremena na suncu, i dva sata u hladu dijete je, ako je ostavljeno u automobilu, u smrtnoj opasnosti. – Svima nam se barem jednom dogodilo da uđemo u vrući automobil i ne možemo niti dodirnuti volan, zamislite kako je nježnom organizmu koji sjedi tamo – kaže klimatologinja Nancy Selover sa Arizona State Universityja za Washington Post. Ishod ovisi i o zdravlju i izdržljivosti djeteta, vrsti automobila i vanjskoj temperaturi, no poruka je da ih nikada ne ostavljate u automobilu.

Prepoznajte simptome toplinskog udara:

Vodeći simptomi su glavobolja, vrtoglavica, pojačano znojenje, koje se zbog dehidracije može postepeno smanjiti. – Koža je vruća, crvena, suha, ubrzava se frekvencija disanja i pulsa, koji prelazi 160 otkucaja u minuti. Kako popuštaju termoregulacijski mehanizmi, dolazi do porasta tjelesne temperature, koja ako prijeđe 40 stupnjeva, postaje vitalno ugrožavajuća te dolazi do oštećenja unutarnjih organa, prije svega mozga, što može dovesti do smrtnog ishoda – ispričao nam je Milan Mazalin, liječnik opće prakse. Posebno su osjetljivi kronični bolesnici, starije osobe, a prije svega djeca, čiji obrambeni mehanizmi nisu u potpunosti razvijeni i teže se nose s takvim ekstremnim situacijama. Boravak na suncu treba izbjegavati u razdoblju od 10 do 17 sati. Pijte tekućinu redovito i sklonite se u najhladniju prostoriju u domu. Nastojte rashladiti prostor u kojem živite. Mjerite sobnu temperaturu između 8 i 10 sati, u 13 sati i noću nakon 22 sata. Idealno bi bilo sobnu temperaturu držati ispod 32°C danju i ispod 24°C noću. To je posebno važno za djecu. Dječja kolica nikako ne smijete pokrivati tkaninama jer zbog nedostatnog strujanja zraka unutar kolica temperatura već za 10 minuta poraste za 15° C. Dr. Mazalin napominje da ako dođe do toplinskog udara, treba što prije maknuti bolesnika iz takvog okruženja, rashladiti ga polijevanjem vode ili zamatanjem u vlažne obloge. Ako je pri svijesti potrebno je započeti nadoknadu tekućine, a ako nije ili povraća staviti ga u bočni položaj, te zatražiti liječničku pomoć. – Čovjeka treba odmah premjestiti u hlad ili hladniji prostor, ukloniti s njega što više odjeće.  Ako je bez svijesti, a diše, postaviti ga u bočni položaj, pozvati hitnu medicinsku službu, hladiti ga mokrim ručnicima sve dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38°. Pokušajte stvoriti umjetni vjetar lepezom, novinama i slično – savjetuje dr. Katarina-Josipa Siroglavić. Dodaje kako visoke temperature najnegativnije djeluju na dišni sustav kroničnih bolesnika (koji boluju od KOPB-a – kronična opstrukcijske plućne bolesti i astme) te djecu. – U tim situacijama disanje je otežano, dolazi do bronhospazama i nadražujućeg kašlja. Uz to, na vrućini se krvne žile šire, čime se snizuje tlak. Mijenja se i zgrušavanje krvi pa zbog česte dehidracije dolazi do lokalne tromboze, a noge natiču jer tekućina zaostaje u donjim dijelovima tijela. Kod naglih promjena temperature može doći  i do infarkta – upozorava dr. Siroglavić.