Jedući kestenje, u organizam ćete unijeti i važne materije poput vlakana, magnezijuma, bakra, mangana, kalcijuma, gvožđa, cinka i kalijuma.
Unosom kestena, vlakna će pomoći da se smanji nivo holesterola. Od kestena može da se pravi i brašno i pire, jer je, kao i lješnjak i badem, bez glutena. S druge strane, ima veći procenat skroba, zbog čega je sličniji krompiru i kukuruzu.
Što sve liječi kesten
Već za nekoliko dana, ulicama će zamirisati pečeni kesten.
Sezona opadanja lišća donosi nam plod koji je veoma zdrav i vrijedan kada su u pitanju hranjive materije, minerali i vitamini. S jeseni, kesten postaje jedna od najčešćih poslastica i sastojaka jela.
Kao i drugi orašasti plodovi, i kesten sadrži masti, ali u puno manjoj količini. Ne goji i sadrži vitamine koji će odlično djelovati na organizam. Zdrava količina kestena na dan, kako biste mogli da dobijete sva njegova pozitivna svojstva, jeste 85 grama.
Kesten sadrži samo gram masti i manje od 70 kalorija na 30 grama. Sadrži i vitamin C, što ga čini posebnim orašastim plodom. Dnevna doza od 85 grama kestena sadrži čak 45 posto dnevnih potreba organizma za vitaminom C, prenosi Kurir.
Plod kestena bogat je folatima, što je inače karakteristika zelenog lisnatog povrća. U njemu ćete osim vitamina C pronaći i vitamine B1, B2 i B6 i folnu kiselinu. Ona je zaslužna za formiranje crvenih krvnih zrnaca i za sintezu DNK. Ovo je hrana dobra za trudnice, jer spriječava pojavu anomalija kod fetusa.