Zbog pandemije koronavirusa mnoge druge bolesti prebačene su u drugi plan a na tu temu i na temu liječenja neuroloških bolesnika tijekom pandemije danas smo razgovarali sa dr.Mirza Baručijom, šefom odjela neurologije u Hrvatskoj bolnici “dr.fra Mato Nikolić” u Novoj Biloj.
COVID-19 je skraćenica za koronavirusnu bolest uslijed infekcije sa virusom SARS-CoV-2. Prvi slučajevi infekcije sa ovim virusom su zablježeni u gradu Wuhan u Kini još početkom decembra 2019. godine. Klinički se manifestira kao oboljenje disajnih puteva i širi se kapljičnim putem sa osobe na osobu. S obzirom da se radi o novom virusu, niko trenutno u populaciji nema prirodni ili stečeni imunitet (za sada ne postoji vakcina) zbog čega je velika sklonost infekciji. Simptomi bolesti mogu biti vrlo blagi ili praktično asimptomatski do vrlo izraženi sa teškom respiratornom insuficijencijom i potrebom za vještačkom ventilacijom i takvi slučajevi nerjetko završavaju smrtnim ishodom. Teška klinička slika uglavnom prati pracijente životne dobi preko 60 godina uz ranije postoječe komorbiditete, istaknuo je dr.Baručija.
U ovom slučaju, kao liječnik i specijalist neurologije, osjećam potrebu da dam nekoliko savijeta pacijentima sa neurološkim bolestima o tome kako postupati u trenutnom stanju pandemije.
Naime, zbog novonastale situacije rad svih zdravstvenih ustanova u Bosni i Hercegovini je značajno usmjeren na suzbijanje infekcije u populaciji i sprječavanje njenog daljeg širenja. S druge strane takva situacija u velikoj mjeri ograničava mogućnost pacijentima sa neurološkim bolestima da ostvare kontakt sa liječnicima zbog kontrole svoje bolesti.
U do sada poznatim rezultatima istraživanja u Kini koji su dostupni u digitalnim bazama podataka kao što je PubMed, može se vidjeti da 36,4% pacijenata inficiranih sa COVID-19 ispoljava i neurološke simptome koji su najviše prisutni kod pacijenata sa teškom kliničkom slikom. Te komplikacije se ogledaju najčešće u pojavi moždanog udara, poremećaja svijesti ili poremećaja rada skeletnih mišića, gubitak osjeta okusa i mirisa. Još uvijek nije poznato da li se navedene komplikacije javljaju uslijed same infekcije sa virusom ili su posljedica sistemske reakcije organizma.
Kod neuroloških pacijenata posebno osjetljivu grupu čine pacijenti koji se aktuelno liječe ili su ranije liječeni od cerebrovaskularnih bolesti. Za to su dva razloga. Prvi je da se radi uglavnom o pacijentima sa životnom dobi preko 60 godina uz mnogobrojne komorbiditete kao što su hipertenzija, dijabetes i sl. Drugi razlog je vezan za činjenicu da oko 1/3 pacijenata nakon moždanog udara ima zaostali neurološki deficit koji ih čini nesposobnim za samostalan život. Kada je u pitanju infekcija sa COVID 19, to se posebno odnosi na pacijente sa poremećajem gutanja i disanja. Za takve pacijente kućna izolacija i njega od bližnjih je od velikog značaja u njihovom liječenju uz obavljanje fizikalne terapije u kućnim uslovima za vrijeme trajanja pandemije. Također neophodno je uzimati redovno propisanu terapiju.
Druga grupa pacijenata su oni koji boluju od degenerativnih bolesti mozga kao što su pacijenti sa Parkinsonom, Alzheimerovom bolešći ili drugim oblicima demencije. Kod ovih pacijenata, kao i u slučaju moždanih udara, faktori koji utječu na tešku kliničku sliku u slučaju infekcije sa COVID-19 su starija životna dob, česti komorbiditeti, kao i vrlo često nemogućnost samostalnog života i potreba za stalnom njegom.
U dosadašnjim istraživanjima je utvrđeno da epilepsija ne povećava rizik ili sklonost za infekciju sa COVID-19 jer imunološki sistem takvih pacijenata je očuvan, izuzev ukoliko je narušen drugim organskim oboljenjima. S duge strane, u slučaju infekcije sa virusom zbog sistemske reakcije tijela povećava se rizik za učestalošću epileptičnih napada. Zbog toga je u takvim stanjima potrebno u dogovoru sa specijalistom napraviti korekciju antiepileptične terapije.
Neurološki pacijenti sa autoimunim bolestima predstavljaju izrazito osjetljivu grupu. Tu spadaju pacijenti sa Multiplom sklerozom, Myastheniom gravis, Polymiozitisom, bolest motornog neurona (amiotrofična lateralna skleroza ili ALS) i sl. Ovi pacijenti imaju veliku sklonost infekciji sa COVID-19, ne zbog same bolesti, već zbog imunosupresivne terapije koja smanjuje dejstvo imunološkog sistema. Tu prije svega mislim na terapju sa kortikosteroidima koja ima jako imunosupresivno djelovanje i ne bi je trebalo prekidati bez prethodne konsultacije sa specijalistom. Oboljeli od Multiple skleroze ukoliko uzimaju imunomodulatornu terapiju u vidu glatiramer acetata (COPAXONE) ili interferona (BETASERON, REBIF) u dosadašnjim istraživanjima nemaju poevećan rizik za infekcijom sa COVID-19 i mogu koristiti tu terapiju.
Dr.Baručija zaključuje da svi neurološki pacijenti u toku sadašnje pandemije sa COVID-19 trebaju redovno uzimati dosadašnju terapiju jer prekidanjem terapije može doći do pogoršanja osnovne neurološke bolesti. Potrebno je provoditi fizikalni tretman u kućnim uvjetima ukoliko je to moguće. S obzirom da većina pacijenata sa neurološkim bolestima spada u tzv. rizičnu grupu za infekciju sa COVID-19 neophodna je stroga izolacija ili restrikcija kontakata uz nošenje maski i rukavica. Bez konsultacije liječnika, ne treba posezati za anksioliticima. Vrijeme u izolaciji treba provesti na kreativan način za jačanje kognitivnih funkcija kao npr. čitanjem knjiga, gledanjem filmova ili pravljenjem planova za budućnost kada se zaustavi pandemija. Potrebno je čuvati snagu i strpljenje, jer vrijeme nakon pandemije je neizvjesno i nosi sa sobom niz izazova na koje nismo navikli do sada i koje ćemo morati zajedno proći.
Dr.Mirza Baručija, specijalist neurolog
Šef odjela neurologije
Hrvatska bolnica „Dr. Fra Mato Nikolić“