“Filipinski predsjednik Rodrigo Duterte želi prekinuti sporazum koji omogućava boravak američkih trupa u toj zemlji. Istodobno, Kineska narodnooslobodilačka vojska (PLA) je pripravna uskočiti na njihovo mjesto”. Asia Times
“Proteklih dana Kina je izvela vojne vježbe i rasporedila velike vojne resurse u pomorsko područje istovremeno službeno slaveći napredak u iskorištavanju energetskih resursa u spornom podmorju bogatom fosilnim gorivima. Dok neki vide slanje nacionalističkih poruka kao pokušaj podizanja morala javnosti tijekom teškog doba epidemije, drugi smatraju da je sve agresivniji mornarički manevar uistinu pokušaj da, u trenutku kad je Amerika oslabljenja, osiguraju novu prednost na Pacifiku”. Asia Times
Objava s mrežne stranice PLA: “Mornarica je izvela borbeno orijentirane vježbe u kojima su sudjelovali brodovi, podmornice i borbenim zrakoplovi u Južnom kineskom moru krajem ožujka, u mjesecu u kojem su ratni brodovi i zrakoplovi SAD često neovlašteno ulazili u te vode. Stručnjaci navode da su vježbe pokazale da kineska mornarica može učinkovito kontrolirati i zaštititi vode dok nastavlja s jačanjem svojih borbenih sposobnosti”.
Sve se navedeno događa u trenutku kad na američkom nosaču zrakoplova USS Theodore Roosevelt izbija zaraza virusom pa se morao povući na Guam. Drugi nosač koji se nalazi na Pacifiku, USS Ronald Reagan, trenutno je usidren u Japanu gdje obnavlja zalihe i nužne popravke. PLA na mrežnoj stranici: “Izbijanje zaraze u velikoj je mjeri oslabilo sposobnost američke mornarice da raspoređuje borbene brodove u azijsko-pacifičkoj regiji (Kina ne koristi termin Indo-Pacifik)”.
Usporedo s tim događajima admiral Philip Davidson, čelnik Indopacifičkog zapovjedništva američke vojske, u američki je Kongres poslao zahtjev za povećanjem sredstava za 20 milijardi dolara. “Strategije nacionalne i obrambene sigurnosti te brojne obavještajne procjene razotkrile su obnovljenu prijetnju sukoba velikih sila. Najveća opasnost po SAD je erozija konvencionalnih sredstava odvraćanja. Bez toga, Kina i Rusija će se smatrati ohrabrenima da poduzmu akcije u regiji kako bi naštetili američkim interesima”.
Dok se raspravlja o tome kako će svijet izgledati PC (post-Covid-19), ovaj primjer zorno predočava da se taj svijet već definira. U situaciji kada je jasno da će se nastaviti raskol “Chimerike” – Kina i Amerika, termin nastao kao potvrda međupovezanosti najvećih svjetskih gospodarstava – sasvim je izgledno očekivati i rast tenzija. Kina je doživjela snažan unutarnji udarac jer su tijekom epidemije pojavile, dotad nezamislive, kritike na račun vlasti. Pa se jedan biznismen usudio čak predsjednika Xi Jinpinga nazvati “klaunom” – Partija je reagirala pa je sada pod istragom.
Ključno je pitanje kolik će biti pad kineskog gospodarstva – kriza 2008. godine ga je spustila sa stope rasta od prosječno oko 10% godišnje na nešto više od 6%. Što se smatra granicom koja omogućava vlastima da osiguraju sve većoj srednjoj klasi (više od 300 milijuna, neki govore i o 400 milijuna ljudi) i mladima održavanje razine standarda na koji su navikli (postojeći društveni dogovor u Kini je vrlo jasan: javnost ne traži prava i demokratske slobode, ali želi da joj vlasti osigura kvalitetan život). Ne treba, razumljivo, očekivati slom vlasti, ali određene unutarnje tenzije nisu isključene. Iz oskudnih se javnih informacija dade zaključiti da i unutar Politbiroa Komunističke partije raste nezadovoljstvo. Naime, Xi Jinping je preuzeo svu vlast i ukinuo ograničenje mandata: ali je time istodobno na sebe prebacio ukupnu odgovornost za političke odluke. Zapamćeno je da je u Wuhan, u jeku krize, poslao premijera Li Keqianga, a da se njega nije vidjelo puna dva tjedna.
- apsolutna nesposobnost sadašnjeg američkog vodstva;
- nepostojanje bilo kakve politike EU prema tom području;
- sankcijska nužda koja tjera Vladimira Putina da i dalje gradi dobre odnose s Xijem iako mu Kina ozbiljno ruje po eurazijskom susjedstvu.