Predmet: Osvrt na Zakon o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica
Analizirajući sadržaj predloženog Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, kojeg je usvojila Vlada Federacije BiH, odmah smo uočili kako predložene mjere nisu dovoljno stimulativne ni sveobuhvatne, kako bi se spasila radna mjesta i očuvale firme. Također, uočljivo je da kriteriji za dobivanje pomoći za vrijeme trajanja stanja prirodne ili druge nesreće, te neposredno nakon toga, nisu dovoljno jasni i kod poduzetnika izazivaju dosta negativnih komentara i bojazni kako nisu pogođene prave i učinkovite mjere. Nadalje, pošto se kao referentno razdoblje za ostvarivanje pomoći uzima period u kojem su firme uglavnom normalno poslovale, poslodavci izražavaju skepsu u pogledu stvarnih šansi da dobiju pomoć kad ona bude najpotrebnija, a to su naredni mjeseci, koji će ujedno biti presudni za opstanak privrednih subjekata u realnom sektoru. Predlažemo da se svim onim sektorima kojima je zabranjen rad ili imaju naglašeno veliki pad prihoda, osigura naknada u visini minimalne bruto plaće, jer se jedino tako mogu spasiti radna mjesta. Treba također preispitati i veći broj predloženih mjera koje idu na ruku poslodavcima koji su ranije bili nesolidni u poslovanju ili su poslovali s gubitcima, jer neke predložene izmjene odredbi u zakonodavstvu i financijsko-bankarskom sektoru upravo idu takvima na ruku, a poslodavci koji su u periodu do izbijanja krize dobro poslovali, ne dobivaju praktično ništa. Ističemo dva zahtjeva koje se ne bi smjelo ni pod koju cijenu zaobići u Zakonu o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica:- Realnom sektoru omogućiti neplaćanje minimalnih doprinosa najmanje tri, idealno narednih šest mjeseci Refundiranje minimalne plaće i doprinosa za zaposlene u onim firmama kojima je naređeno privremeno obustavljanje rada ili je došlo do značajnog pada prihoda
- Obračun i plaćanje PDV-a tek po naplati izdane fakture