S dolaskom jeseni i hladnijih dana jedan od najvećih problema stanovnika Središnje Bosne svakako je ogrjevno drvo, odnosno činjenica da veliki broj građana, pogotovo umirovljenika, drva je uplatio još na proljeće ili ljeto ali još uvijek čekaju na dostavu, piše drukciji.ba.
Dok su oni koji su problem grijanja riješili na druge načine, ugradnjom peći na pelet, konvektora ili drugo, za sada mirni, velika većina građana, pogotovo u ruralnim dijelovima, još uvijek se uzda u drva kojih, ako se čita između redova u onome što kažu iz poduzeća “Srednjobosanske šume, šume Središnje Bosne” neće biti ni u godinama pred nama.
Naime, Vahidin Lušija, izvršni direktor za razvoj, plan i analizu, uređivanje, drvni fond i edukaciju, upozorio je da su količine ogrjevnog drveta kojima raspolaže poduzeće koje inače upravlja svim šumskim fondom na području SBK, daleko manje od potreba stanovništva.
“Mi raspolažemo sa 100 do 110 tisuća kubika ogrjevnog drveta, dok su potrebe lokalnog stanovništva, svih udruženja i sindikata daleko veće. Te potrebe se iz godine u godinu povećavaju, a mi imamo određenu drvnu masu koju možemo realizirati”, rekao je Lušija, koji je također upozorio da osim činjenice da drva nema za sve, problem stvaraju i prijevoznici koji bi građanima trebali dostaviti drva.
“Imamo određene indicije da su pojedini ljudi uplatili, mi smo drva isporučili, a gdje su ona u međuvremenu završila zaista ne znam. Naše je da isporučimo sa stovarišta ili međustovarišta, sve ostalo je do prijevoznika”, kazao je Lušija.
Nedavno su se ovim problemom bavila i dva općinska vijeća – novotravničko i viteško, u kojima su vijećnici od vlasti zahtijevali reakciju i pomoć.
“Kada se planira isporuka ogrjevnog drveta za 68 članova udruge umirovljenika koji su posljednju ratu uplatili u rujnu, a drva još nisu dobili. Apeliram na firmu “Šume Središnje Bosne” da što prije dostave drva kako bi mogli bezbrižni dočekati zimu, te da u sljedećim godinama to urade do polovice rujna kako ova najosjetljivija kategorija ne bi trpjela”, upozorio je u Vitezu vijećnik Nikola Šarić.
Dakle, ne treba puno pameti da se zaključi da je grijanje na drva prošlost i da građani pod hitno moraju tražiti alternativu jer drva ove i u godinama ispred nas očito neće biti dovoljno za sve.
Kako sada stvari stoje, alternativa je grijanje na pelet koje zahtijeva veća ulaganja u nabavku opreme ili pak grijanje na struju, koje za sobom vuče i velike račune za električnu energiju.
Ljudi koji rade sa sustavima grijanja kažu kako je pelet trenutno naisplativija opcija, ali i upozoravaju kako bi u budućnosti, obzirom da se pravi upravo od drveta, moglo doći do nestašice.
Tako Nedim Crnkić iz poduzeća Economic, jednog od lidera na tržištu grijanja u BiH, kaže da su ljudi, osim sustava grijanja na pelet, zainteresirani i za grijanje na struju ili plin, koji ipak zahtijeva nešto više radova i ulaganja prilikom same instalacije.
“Mi još uvijek preporučamo pelet, jer je najprihvatljiviji za naše područje. No, obzirom na situaciju s drvima moguće je da u godinama pred nama dođe do nestašice peleta pa je i to svojevrsan rizik. Osim peleta, ljudi se još odlučuju na grijanje na plin ili struju, s tim da treba reći da je plin popularniji obzirom da je kod nas u FBiH struja skuplja nego u RS. Ipak, plinsko grijanje zahtijeva ukopavanje cisterne, odnosno potrebno je malo više ulaganje da bi se ispunili sigurnosni propisi”, rekao je Crnkić.