Župa Presveto Trojstvo već četvrtu godinu organizira tijelovsku procesiju. Župnik don Ledić izjavio je za portal da će i ove godine vjerni puk svečano i u duhu vjere proslaviti svetkovinu Tijelova u četvrtak 20.6.2019. Sveto misno slavlje započet će u 18,00 sati, a predvodit će uzoriti kardinal Vinko Puljić, nadbiskup vrhbosanski. Nakon svete mise bit će tradicionalna velika procesija kroz grad, a koja će se kretati od crkve pored Robota prema glavnoj ulici do raskrižja gdje će se krenuiti desno u ulicu Ljudevita Gaja te sporednom ulicom prema DM-u od kojeg se skreće lijevo u ulicu Kralja Tvrtka prema pizzeriji Venecija kod koje se skreće desno prema crkvi gdje će se završiti pobožnost i sveta misa. Pozivam sve vjernike Lašvanske doline da dođu na svetu misu i sudjeluju u procesiji. Ove godine će biti svečanije jer sudjeluju mnogi ministranti, prvopričesnici, krizmanici, katolička komponenta vojske FBiH, policija i članovi KUD „Stari hrast“ u narodnim nošnjama. Ove godine u procesiji će biti i “baldahin” ili nebo koje će nositi 4 naša stasita momka posebno odjevena za ovu prigodu, a koji je zavjetni dar župi župnika don Ledića.
Podsjetimo se da se ideja o blagdanu Tijelova prvi put javlja 1209. na inicijativu augustinske redovnice sv. Julijane iz samostana kod Liegea u Belgiji koja je imala viđenje punog Mjeseca s mrljom na površini. Puni Mjesec protumačila je kao Crkvu, a mrlju kao upozorenje na nedostatak blagdana kojim bi se slavila euharistija odnosno sakrament koji je Krist utemeljio na posljednjoj večeri rekavši da kruh predstavlja njegovo tijelo, a vino njegovu krv. Na molbu Julijane mjesni je biskup Robert u svojoj biskupiji uspostavio blagdan, koji se na početku zvao blagdan euharistije. Belgijska redovnica i njeni suvremenici zdušno su promicali ideju blagdana i nastojali ga proširiti na cijelu Crkvu. Papa Urban IV. objavio je 1264. godine bulu kojom je to pokušao učiniti, no spriječila ga je brza smrt. Tek u 14. stoljeću, papa Ivan XXII. širi Tijelovo na cijelu Rimokatoličku Crkvu, odnosno na zapadno kršćanstvo. Drugi događaj koji neki spominju u vezi s blagdanom je slučaj iz Bolzana iz 1263. godine u kojem je svećenik posumnjao u Kristovu prisutnost da bi potom doživio viđenje krvi koja je ostavila tragove. Za Katoličku Crkvu, svetkovina je spomen na ustanovljenje euharistije na Veliki četvrtak. Prema katoličkom nauku tijelo i krv Kristova u euharistiji su ‘istinski, bitno i stvarno prisutni’, a misterij pretvorbe kruha i vina događa se po euharistijskoj molitvi koju izgovara svećenik.
Zahvaljujući župniku don Lediću i u našem gradu prije četiri godine započeli smo ovu lijepu kršćansku tradiciju koja će nadamo se ostati trajna jer znamo tko časti Krista toga Krist čisti.