Ovo prelijepo mjestašce, iako svojom netaknutom prirodom osvaja brojne posjetitelje, danas je najpoznatije po svetištu svetog Jakova Markijskog koje godišnje privlači desetke tisuća hodočasnika.
Četrdesetak kilometara od Sarajeva, između planina Bitovnje i Vranice, nalaze se bajkovite Deževice. Ovo drevno naselje i stoljetno središte društvenog i gospodarskog života bilo je naseljeno još u ilirsko doba, a svoj procvat kao varoš s rudnikom srebra i olova doživljava u srednjem vijeku. U pisanim se izvorima Deževice prvi put spominju 1403. godine kada se u njima nalazila crkva svete Jelene te franjevački samostan ili rezidencija. Početkom 15. stoljeća u Deževicama stoluje i vikar Bosanske vikarije fra Jakov Markijski po čijem je svetištu ovo mjesto danas najpoznatije.
Fra Jakov Markijski bio je poznat kao odličan propovjednik, zbog čega su ga tražili brojni biskupi i vladari. Godine 1432. general franjevačkog reda šalje ga u Bosnu kako bi proveo vjersku obnovu i iskorijenio krivovjerje. Zbog svoje ustrajnosti u provođenju obnove fra Jakov Markijski dva je puta morao napustiti Bosnu, a došao je u sukob s kraljem, vlastelom i fratrima. Unatoč svemu, uspomena na boravak fra Jakova u Deževicama ostala je pozitivna, trajna i jaka, čemu svjedoči i prva knjiga na hrvatskom jeziku o svetom Jakovu Markijskom priređena upravo zahvaljujući župi Deževice. Osim navedene knjige o sv. Jakovu Markijskom objavljen je, 2017. godine, i prvi molitvenik na čast sv. Jakovu Markijskom pod nazivom U ime Isusovo. Vrhunac „povratka“ sv. Jakova Markijskog u Deževice bio je u kolovozu 2018. godine kada je darovani kip blagoslovljen i postavljen u njegovu svetištu.
Dolaskom Turaka 1463. godine crkva i samostan u Deževicama nestaju u plamenu, a župa propada. No pastoralni rad nastavljen je i nakon propasti župe i to u sklopu župe Kreševo, a prema biskupskim popisima stanovništva katolički su vjernici u ovome kraju opstali i u vrijeme turske vladavine. Četiri stoljeća kasnije, zahvaljujući austrougarskoj vlasti, u Deževicama se obnavlja župa i podiže crkva Gospe Snježne, a sveti Jakov Markijski proglašen je suzaštitnikom Župe. Za vrijeme posjeta pape Franje Bosni i Hercegovini za oltarom tijekom središnjeg misnog slavlja koje je u Sarajevu predvodio Sveti Otac nalazio se “Ranjeni križ” s ukupno 33 metka koji simbolizira stradanja vjernika župe Deževice koji su u proteklom ratu protjerani, a njihova imovina potpuno uništena.
Foto: Davor Buljan





























