Stranka HDZ 1990 mogla bi ponovno postati prava oporbena stranka unutar hrvatskog političkog bića u BiH. Nakon nekoliko godina lutanja, koketiranja s platformašima i „građanskim“ (u suštini ultraunitarističkim/bošnjačkim) političkim strankama, nakon posljednjeg zasjedanja Hrvatskog narodnog sabra čini se kako se HDZ 1990 vraća na hrvatske političke pozicije na bh. političkoj sceni.
Piše: Jurica Gudelj, Dnevnik.ba
Ova stranka je nastala 2006. godine i to kao rezultat neslaganja tadašnjih zastupnika HDZ-a BiH u državnom parlamentu s namjerom usvajanja „travanjskog paketa“ ustavnih promjena. Predsjednik HDZ-a BiH je stavio svoj potpis na dogovor o ustavnim pormjenama, no dio zastupnika u parlamentu okupljen oko Bože Ljubića odbio je glasovati za potpisano. Tako je došlo do raskola u stranci, a Božo Ljubić i Martin Raguž su formirali HDZ 1990.
Nakom izbora 2008. godine su uspjeli formirati vlast u županijama s hrvatskom većinom i tu im je počeo pad. Na krilima nezadovljstva birača tadašnjim vođenjem politike HDZ-a BiH, Devedesetka je ostvarila neprirodno dobar rezultat, ali nije uspjela opravdati ukazano povjerenje. Naprotiv, pokazala se čak i gorom nego prethodne vlasti. Koaliranje s HSP-om Zvonka Jurišića, kasnije se pokazalo, bilo je tragično loša odluka vodstva stranke. Izbore 2012. godine stoga je HDZ 1990 glatko izgubila.
No, iz tog izbornoga poraza stranka je izvukla maksimum i to odbijanjem sudjelovati u notornoj platformaškoj Vladi Federacije koja je uspostavljena pravnim nasiljem visokoga predstavnika nad Ustavom i Izbornim zakonom BiH.
Činjenica da nisu ušli u platfrmašku vlast najveća je zasluga ljudi koji danas više nisu u toj stranci. Nakon izbora 2012. godine stranku su napustili Božo Ljubić, tadašnji predsjednik stranke i njegovi najbliži suradnici, kao i predsjednik GO HDZ 1990 Mostar Slaven Raguž, koji je formirao Hrvatsku republikansku stranku.
Na čelo stranke tada dolazi Martin Raguž koji ju je umalo pretvorio u bošnjačku „građansku“ stranku. Martin Raguž je na izborima 2014. godine ušao u utrku za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH i to je pokušao ostvariti i glasovima Bošnjaka čime bi postao novi Željko Komšić – hrvatski član Predsjedništva BiH izabran glasovima Bošnjaka. Srećom, Bošnjaci ga nisu do kraja „prepoznali“, no to nije spriječilo da izborni stožer Martina Raguža krene s plasiranjem teza o „dvostrukom legitimitetu“ člana Predsjedništva – izabran i hrvatskim i bošnjačkim glasovima, i sličnim tragičnim konstrukcijama. Od tog trenutka stranka je bila u slobodnom padu koji je zaustavljen posljednjim lokanim izborima.
Ni dolazak Ilije Cvitavića na čelo stranke nije bio do kraja jasan signal da će HDZ 1990 „sići s kursa dvostrukog legitmiteta“. No, posljednje zasjedanje Hrvatskog narodnog sabora je pokazalo kako Cvitanović ipak nije spreman koketirati s bošnjačkim glasovima, nego da je spreman stajati na pozcijama koje definira HNS.
Te pozicije su jasne: Hrvati su suveren narod koji sam sebi mora moći izabrati političke predstavnike i smijeniti ih. Politički pluralizam hrvatskoga naroda u BiH danas je moguć isključivo unutar HNS-a. Sve politike koje izlaze iz tog okvira, u sadašnjem ustavnom ustrojstvu BiH, za Hrvate nisu prihvatljive.
Posebno je, pak, ohrabrujuće reagiranje Odjela za branitelje HDZ-a 1990 na izjave političkog Srajeva na zasjedanje HNS-a. Tim tekstom je pokazano da u HDZ 1990 postoje ljudi su spremni stati u obranu hrvatskog nacionanog interesa ali i digniteta Hrvata kao naroda.
No, jednako tako, postoje i oni koju bi i sada najradije formirali novu platformu. Tako zastupnica u državnom parlamentu Diana Zelenika postavlja pitanja na zasjedanju HNS kao da je članica DF-a a ne HDZ-a 1990.
Pred HDZ-om 1990 je dug put da se ponovno profilira kao hrvatska nacionalna stranka u BiH koja je spremna štiti interese hrvatskoga naroda. Čini se kako je Cvitanović to spreman učiniti, no ostaje nejasno jesu li na to spremni i najbliži mu suradnici.
Dnevnik.ba