Marina Pendeš, ministrica obrane BiH za Dnevni avaz govorila je o putu BiH ka NATO-u, procesu rješavanja pitanja vojne imovine, ali i optužnici koju je protiv nje podignulo Tužiteljstvo BiH.
Što je to najznačajnije urađeno od kada ste na čelu MO BiH?
Niz je urađenih i pokrenutih aktivnosti u razdoblju od mog imenovanja za čelnu osobu Ministarstva obrane BiH, a ja ću Vam izdvojiti neke koje smatram posebno značajnim. U nešto više od šest mjeseci vršenja dužnosti ministrice vodila sam niz razgovora sa visokim dužnosnicima partnerskih zemalja i NATO saveza. Krajem lipnja u Bruxellesu sam se sastala s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom, koji je pozdravio naš napredak i podržao naše opredjeljenje za aktiviranje MAP-a. Također, izdvajam i Sporazum o uspostavljanju okvira za sudjelovanje BiH u operacijama EU za upravljanje krizama koji sam potpisala s potpredsjednicom Europskog povjerenstva Fredericom Mogherini. Posljednjih nekoliko mjeseci intenzivirali smo proces rješavanja viškova naoružanja, streljiva i minsko-eksplozivnih sredstava, a isto tako, u značajnoj mjeri radimo na podizanju stupnja sigurnosti na vojnim lokacijama Oružanih snaga BiH. Ministarstvo obrane BiH i dalje radi na procesu uknjižbe perspektivnih vojnih lokacija, a ja kao ministrica snažno lobiram, putem naših partnera i Velike Britanije, kao kontakt države za pristup NATO-u za fleksibilniji pristup aktiviranju MAP-a, nešto poput britansko- njemačke inicijative kada je u pitanju pristup Europskoj uniji. Paralelno s navedenim MO BiH i OS BiH rade na izradi dokumenta Pregled obrane, izmjenama zakona o službi u OS BiH i vojnim odličjimazanavljanju djelatnih vojnih osoba, obuci i vojnim vježbama. U cilju više stupnja učinkovitosti pripremamo izmjene Pravilnika o unutarnjem ustroju, otklanjamo nedostatke uočene temeljem revizorskog izvještaja, a posebno naglašavam odlučnost u borbi protiv korupcije u oblasti promicanja, zapošljavanja i nabavki kada je u pitanju MO BiH, te sam uvjerena da su to sve aktivnosti koje javnost u BiH prepoznaje i doživljava kao pozitivne.
Dokle se stiglo s uknjižbom vojne imovine? Hoće li ovo pitanje dobiti političku potporu kako bi BiH aktivirala MAP za pristup NATO-u i koliko je do sada uknjiženo vojne imovine u BiH?
Ministarstvo obrane BiH zajedno sa Pravobraniteljstvom BiH predano radi na procesu uknjižbe vojne imovine i sa zadovoljstvom mogu obavijestiti javnost da je do danas izvršena uknjižba 19 lokacija i da su u tijeku aktivnosti na povećanju tog broja, jer u skorijem razdoblju očekujemo pozitivne odgovore kada je u pitanju još nekoliko perspektivnih lokacija. Vjerujem da je javnosti BiH poznato koliko je u BiH opterećen proces rješavanja imovinsko-pravne dokumentacije, te je to jedan od razloga koji usporava ovu aktivnost. Radi se o izuzetno kompleksnom i izazovnom procesu u kojemu aktivnu ulogu, izuzev Ministarstva obrane BiH, imaju Pravobraniteljstvo BiH, sudovi i drugi nadležni organi uprave na različitim razinama vlasti. Ja mogu reći da intenzivno vodim razgovore s predstavnicima izvršne vlasti sa svih razina i uvjerena sam u pozitivan ishod tih razgovora kako bi pitanje uknjižbe perspektivnih vojnih lokacija dobilo opću potporu i konsenzus jer će od toga krajnju korist imati BiH i njeni narodi.
Nedavno ste se našli na udaru pojedinih medija, ali i političara zbog podignute optužnice. Mnogi su zamjerali zbog čega niste podnijeli ostavku. Smatrate li da ste to trebali uraditi obzirom da niste osuđeni, nego je u pitanju optužnica
S obzirom da nisam osuđena niti za jednu nepravilnost smatram da ne trebam podnijeti ostavku na trenutnu poziciju. Istina je da postoji optužnica, ali u procesu koji slijedi dokazat ću svoju nedužnost, a onda će biti zanimljivo vidjeti reakcije medija i drugih pojedinaca koji su pokrenuli kampanju medijskog linča usmjerenog protiv mene.
Bliži se dvadeseta godišnjica od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma koji je zaustavio rat, ali donio i probleme za normalno funkcioniranje države. Kako Vi danas gledate na taj sporazum?
Apsolutno pozitivna činjenica kada je u pitanju mirovni sporazum iz Daytona je zaustavljanje sukoba u BiH. No držim kako je Daytonski sporazum, iako je doživio tihu reformu, predugo na snazi i kako on ipak ne omogućava da se demokratsko društvo u BiH razvija i omogući apsolutnu jednakopravnost svih naroda na cijelom području BiH. Iskreno vjerujem u što skoriji konsenzus predstavnika vlasti za reformu Ustava te svim drugim reformskim procesima koji će proisteći iz donošenja novog ustava BiH. BiH mora imati Ustav koji će jamčiti jednaka prava i odgovornosti za sva tri konstitutivna naroda i svakog građanina BiH, a u konačnici omogućiti uspostavu funkcionalnih i efikasnih institucija države sa ovlastima koje će omogućiti ubrzano pristupanje Europskoj uniji i NATO-u.
Kako komentirate navode Federalne televizije da ste za savjetnika angažirali Ivu Miru Jovića, bivšeg člana Predsjedništva BiH, iako, kako oni tvrde nije dolazio na posao, a primao je plaću?
Smatram kako pozitivnu ocjenu zaslužuje angažman bivšeg člana Predsjedništva BiH, Ive Mire Jovića u Ministarstvu obrane BiH, jer je gospodin Jović osoba koja je radila na reformi sustava obrane u našoj državi i kao takva sigurno dobro poznaje resor obrane. Diskrecijsko pravo svakog ministra i zamjenika je imenovanje i angažiranje savjetnika i ja ću rad i angažman gospodina Jovića opravdati. Mogla bih nabrojati nekoliko ministara iz reda SDP-a koji su na nezakonit način angažirali savjetnike, ali ja ne želim nikome suditi, za to postoje institucije države koje moraju biti jamac demokracije i zaštite prava stanovnika BiH. Još jednom mogu reći kako nikada nikome nisam omogućila protuzakonitu materijalnu korist niti sam zloupotrijebila položaj, a u procesu koji je pokrenut to ću sa zadovoljstvom dokazati.
Nedavno se u medijima pojavila informacija da će se eventualne izbjeglice iz Sirije, ukoliko dođu BiH smjestiti u vojarne u BiH. Je li to moguće i koliki su kapaciteti da se ti ljudi zbrinu? O kojem broju vojarni je riječ?
Na jednoj od sjednica Vijeća ministara usvojen je Plan žurnih mjera za osiguranje dodatnih kapaciteta, nadzor i upravljanje prilivom masovnog broja izbjeglica/migranata u BiH. Tim planom Ministarstvo obrane dobilo je određene zadatke, a koji se prvenstveno odnose na osiguranje mogućih smještajnih kapaciteta. Nakon dodatne raščlambe odlučeno je da će MO BiH na raspolaganje staviti neperspektivne vojne objekte u kojima nema smještenih zapovjedništava, postrojbi, naoružanja, vojne opreme, streljiva i minsko- eksplozivnih sredstava. Kapacitet neperspektivnih lokacija za smještaj izbjeglica/migranata je 1380 osoba, a radi se o lokacijama na području Bugojna, Banja Luke, Kalinovika, Sarajeva i Semizovca. Izuzev spomenutih lokacija OS BiH ponudile su mogućnost da na prostoru koji odrede civilne strukture za smještaj migranata/izbjeglica uspostave jedno veće ili dva manja šatorska naselja kapaciteta od 500 do 700 osoba sa potrebnom logističkom potporom. No, smatram da se treba povesti računa i o tome kako su velike površine u Bosni i Hercegovini onečišćene minama i to bi moglo itekako utjecati na sigurnost migranata i izbjeglica ukoliko bi se opredjelili da pređu kroz Bosnu i Hercegovinu.
Dnevni avaz/M.A.