5 promjena u našoj psihi za koje terapeuti krive proteklu godinu

Protekla je godina ona za pamćenje, ali ne po dobru, a stručnjaci još uvijek pokušavaju dokučiti kakve će biti kratkoročne, a kakve dugoročne posljedice.

1. PORAST DEPRESIJE I ANKSIOZNOSTI

Simptomi depresije su se utrostručili sa 8.5 na 27.8 posto tijekom pandemije, sudeći prema studiji objavljenoj u magazinu JAMA Network Open. Oni koji imaju manja primanja i izloženi su stresu oko gubitka posla, prijavili su kako se radi o velikom teretu koji će sigurno utjecati na porast mentalnih poteškoća u vremenu koje slijedi. Uz to se više ljudi danas bori s mislima o samoubojstvu, iako se stopa smrtnih slučajeva nije povećala tijekom godine, a stručnjaci naglašavaju kako većina ljudi koja o samoubojstvu razmišlja njega na kraju ipak ne počini. Ako vam prolaze ove i slične misli kroz glavu, svakako kontaktirajte stručnjaka i prijavite i bilo kakve simptome depresije, anksioznosti, promjene u spavanju, umor…

2. POREMEĆAJI U PREHRANI

Kako nitko nije znao kada će se život, i ako će, vratiti u normalu, hrana i vlastita slika u ogledalu su bili na umu mnogima prošle godine. Robin Hornstein, psiholog i stručnjak za prehrambene probleme procjenjuje kako pad od 50 posto zabilježen kod osoba koje su bile redovne na tretmanima. “Primjetan je porast osoba koje pate od problema s prehranom, a to što smo provodili cijele dana na kompjuteru i sastancima online, nikako ne pomaže tome da jasno vidimo sliku našeg izgleda, pa ljudi sve češće traže mane u svom izgledu“, dodao je. Jedna je studija pokazala kako 9 od 10 osoba koje su već imale poremećaje u prehrani samo primjećuju jačanje simptoma. Upiti za pomoć su također porasli za oko 81 posto. Financijske promjene, izolacija, trauma i tuga su samo neki od okidača.

3. JAK UTJECAJ NA ZDRAVSTVENE DJELATNIKE

Psiholog Paul Green iz New Yorka se jako pribojava dugotrajnog utjecaja na zdravstvene djelatnike. “Jedna stvar koja me posebno zabrinjava su upravo ti ljudi i teške odluke koje su morali donositi zbog gužve u bolnicama i promjene rada. Upravo bi to moglo dovesti do PTSP-a zbog mogućnosti da će sami sebe kriviti. Najviše se boji za mentalno zdravlje osoblja na hitnoj službi radi velikog broja neočekivanih događaja, što je ključni razlog za razvoj poremećaja. Dodaje da ako imate pacijenta starog 97 godina koji je umro od infarkta, nije jednako traumatično iskustvo kao kad umre osoba stara 23 godine od COVID-a.

4. DOSTUPNOST TERAPIJE

Povećao se broj telefonskih linija koje su otvorene za pomoć osobama s poteškoćama, ali osobama koje su doživjele veliku traumu to ponekad nije dovoljno. Programi za mentalno zdravlje su također puni, pa je teško osobi koja ima problem s prehranom čekati 6 mjeseci da dođe na red za razgovor. Onima koji ne mogu pristupiti terapiji dr. Hornstein savjetuje da se koriste svim resursima, a ako je potrebno i raznim radionicama koje se odvijaju online.

5. ZASIĆENJE U ODNOSIMA

Kroz karantenu, parovi su počeli provoditi više vremena skupa, što je bila prilika da  na svjetlo dana izađu sve dobre ali i loše strane odnosa. Više nije uvijek bolje pa će stručnjaci reći da ako recept zahtjeva šalicu šećera, a stavi se ipak 12, onda to nikako ne može uspjeti. Isto se odnosi i na veze. Savjet je onima koji u paru provode previše vremena da naprave malo prostora kada mogu biti sami jer svi imamo svoje potrebe za resetiranjem. Iako trenutno ne možete izaći van s prijateljima, možete sami u šetnju ili vožnju biciklom. Izvor: Ordinacija.hr